Bosna i Hercegovina je u robnoj razmjeni s inostranstvom u 2021. godini izvezla robe u vrijednosti od 14 milijardi i 274 miliona maraka, što je za 35,7 posto više nego u 2020. godini, dok je uvoz iznosio 21 milijardu i 597 miliona KM i porastao je za 27,9 posto.

Pokrivenost bh. uvoza izvozom iznosila je 66,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit BiH u 2021. godini iznosio 7 milijardi i 323 miliona KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u zemlje CEFTA iznosio je 2 milijarde i 406 miliona KM, što je za 42,8 posto više nego u 2020. godini, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 763 miliona KM što je rast od 28,8 posto. Pokrivenost uvoza izvoza u zemlje CEFTA iznosila je 87,1 posto.

Izvoz iz BiH u zemlje Evropske unije iznosio je 10 milijardi i 395 miliona KM, što je za 36,4 više više nego u 2020. godini, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 731 milion KM, što je porast od 24 posto. Pokrivenost bh. uvoza izvozom u zemlje EU-a iznosila je 81,6 posto, navode iz Agencije za statistiku BiH.

- Činjenica da više od 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje Evropske unije najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija. Naši proizvodi su konkurentni sa aspekta kvalitete, a potom i cjenovno se mogu nametnuti na globalnom tržištu. BiH sigurno može biti ponosna na svoj metalski i drvni sektor. Podsjećamo da namještaj iz BiH redovno osvaja zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Kožarska, tekstilna i obućarska industrija također bilježe stalni rast, a prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu – ističe Koljenović.

Nadležni bi trebali više ulagati u reforme i kreiranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost, dodaje naš sagovornik i predlaže:

- Vrlo važno je raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH. Vrlo rizičan transport koji je ujedno i skup uzrokuje  određene poteškoće. Prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na plaću nas također usporavaju, jer je neophodno osigurati veće neto plaće u kompanijama. Očekujemo da će ubrzo doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima – predlaže Koljenović.

Najperspektivniji sektori

Metalski sektor tradicionalno u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet iznosi oko 40 posto od ukupnog izvoza.

- To je i najperspektivniji sektor, ali ne treba zanemariti i sve druge sektore, koji su perspektivni, a što su kao što smo već napomenuli, drvna industrija, proizvodnja namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. Ono što bi nam bilo jako važno je kreirati povoljniji poslovni ambijent i okrenuti se ekonomiji, dok političari trebaju pokušati graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu – ističe Koljenović.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem je mišljenja da treba raditi na smanjenju uvoza, ali i jačanju svijesti kako bi se građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.

- Država BiH ne može značajno utjecati na formiranje cijena uvoznih proizvoda, jer je BiH potpisnica sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, CEFTA sporazuma, EFTA sporazuma i drugih bilateralnih sporazuma i teži ka članstvu Svjetske trgovinske organizacije (STO). BiH  je jedna od rijetkih zemalja koja još nije članica ove organizacije. Vanjskotrgovinska komora BiH predlaže da relevantne institucije BiH razgovaraju  sa trgovinskim lancima da prodaju proizvode domaćih proizvođača. Trgovinski lanci su ti koji odlučuju čiju će robu prodavati, nisu ničim ograničeni i oni diktiraju svoje uvjete. Proizvođači iz Evrope i svijeta imaju bogate podsticaje i jeftiniji su, pa trgovački centri prodajom njihovih proizvoda ostvaruju veću maržu. Potrošači, od kojih velika većina ima male prihode, gledaju samo cijenu. Mali je broj građana koji gledaju brendove i nije bitno koliko nešto košta. Potrošaču je svejedno odakle je roba, sve dok je ima, a da uz to bude što jeftinija – pojašnjava Koljenović.

Podaci govore da od ukupne količine prehrambenih proizvoda koje godišnje pojedemo, najmanje 90 posto dolazi iz uvoza. Stručnjaci upozoravanju da ovakav odnos snaga uništava domaću prerađivačku industriju, te je krajnje vrijeme jačanje domaćih privrednih kapaciteta i da se preduzmu zaštitne mjere.

- Jedna od zaštitnih mjera je zabrana uvoza proizvoda koje BiH ima, a druga mjera je uvođenje zaštitnih taksi (prevelmana) kojima se nadoknađuje razlika između nižih cijena uvoznog i viših cijena domaćeg proizvoda. Naša prerađivačka industrija je bazirana na uvozu repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, novi i polovni i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Nažalost, uvozimo  puno nekih proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama u BiH. Uvozimo više od 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu - upozorava Koljenović.

On smatra da sad treba iskoristiti priliku kada su poremećeni lanci snabdijevanja, kada je pet puta poskupio brodski transport sa Dalekog istoka, kada se Evropa okreće sebi i bližima oko sebe, Bosna i Hercegovina i region trebaju sada tražiti šansu da uskoče u taj lanac snabdijevanja, da podižu konkurentnost i da zauzimaju važnije mjesto na tržištu od 500 miliona stanovnika. Ukoliko se to ne uradi sve više mladih stručnih i obrazovanih ljudi će odlaziti iz BiH, a što se već i dešava, pa navodi osnovne razloge odlaska radne snage iz BiH.

Počeli smo uvoziti i radnike

 - Mali izbor poslova u struci, niske plaće, jer su opterećenja na isplaćene plaće visoke za poslodavce. Uz to visoki su troškovi života za nivo prosječne plaće, kao visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece, neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada, tako da BiH napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima kao što su programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje i visoko obrazovana radna snaga. Ako se nastavi odlazak radne snage iz BiH, poslodavci će morati uvoziti radnu snagu, taj proces je već i otpočeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Kine i drigih zamalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva. U 2022. godini BiH planira da uveze stranih radnika raznih profila, kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju.

Privreda BiH je mala, otvorena i uvozno zavisna, a opterećena je odlaskom radne snage, poskupljenjem energenata, hrane i repromaterijala, inflacijom i drugim razlozima koji opterećuju globalnu privredu. 

- Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH 2022. godine iznosi 1.360, od čega u Federaciju BiH 670, u Republici Srpskoj 600 i Brčko distrikt 90. Od ukupne kvote radnih dozvola planirano je produženje 740 već izdatih i 620 za novo zapošljavanje. Radne dozvole izdate strancima prema djelatnostima uglavnom se odnose na trgovinu na veliko i malo, popravak motornih vozila, posredovanje nekretninama, prerađivačku industriju, građevinarstvo, obrazovanje. Izdate radne dozvole strancima po kvalifikacionoj strukturi odnose se na: VSS, SSP, NKV, PKV, KV, VKV, NSS radnike. Predložene kvote nažalost ne zadovoljavaju potrebe privrede, te se izražava nada da će nadležni povećati broj dozvola – zaključuje Momčilo Koljenović iz Vanjskotrgovinske komore BiH.