Kazala je to za Faktor Azra Hodžić-Kadić, doktorantica slavistike u Beču te predavačica na Centru za jezike na Univerzitetu u Beču i incijatorica za uvođenje bosanskog kao stranog jezika na Univerzitet u Beču.

Hodžić-Kadić je i uposlenica na odjelu za zaštitu manjinskih jezika i kultura na Austrijskoj akademiji nauka. Autorica je knjige "Otkrij bosanski 1" te osnivačica projekta pod istim imenom.

- Već duži period predajem hrvatski, srpski te romanske jezike. Zainteresovanost za hrvatski jezik je oduvijek bila velika kao i za srpski, pogotovo na Akademiji za sigurnost i Vojnoj akademiji u Beču. Na Centru za jezike pri Univerzitetu u Beču su već duže vrijeme ponuđeni  i hrvatski i srpski jezik, a od ovog semestra studenti će imati priliku da uče i bosanski jezik. Do realizacije je već došlo, studenti se već prijavljuju, što me itekako raduje. Nastavnog kadra ima dovoljno, jer u Beču se može studirati slavistika i broji popriličan broj studenata – priča profesorica Hodžić-Kadić.

Ističe da su studenti i ranije bili zainteresirani za učenje bosanskog jezika, ali da nije bilo konkretnih inicijativa.

- Prvenstveno riječ je o studijskom predmetu koji bi se trebao izučavati kao strani jezik. Centar je i specijaliziran za učenje stranih jezika i u njemu studenti mogu učiti preko trideset stranih jezika i izabrati odgovarajući i željeni strani jezik. Na hrvatskom jeziku, studenti su većinom stranci ili vode porijeklo iz Hrvatske i ne govore jezik svojih predaka, mada se često desi da i studenti imaju u okviru svog studija jedan obavezujući slavenski jezik i onda izaberu određeni jezik. Mislim da će biti ista situacija i sa bosanskim jezikom. Postoji mnogo studenata koji su rođeni u Austriji i nisu imali priliku da pohađaju nastavu maternjeg jezika, a u porodičnom okruženju su više koristili njemački jezik i smatraju ovu priliku veoma korisnom i dragocijenom te namjeravaju učiti na fakultetu bosanski jezik kao studijski predmet ili izborni predmet – pojašnjava sagovornica.

Ističe da je za razliku od hrvatskog i srpskog, bosanski jezik prilično zanemaren.

- Kada pogledate samo koliko imamo udžbenika i općenito literature namijenjene za učenje bosanskog kao stranog jezika i kako su koncipirani, sve će Vam biti jasno. Zatim kada se osvrnete na situaciju u našoj domovini i aktivnosti namijenjene bosanskom jeziku kao stranom jeziku vidjet ćete da kadra gotovo za takve svrhe i nemamo. Svugdje u svijetu imaju posvećeni studiji za učenje odgovarajućeg jezika kao maternjeg ili stranog, jer posve je drugačiji pristup i predavanja, kako jezički tako i metodički. Često pomislim da smo ostali učahureni u samom pogledu na jezik i da ne pratimo svjetske lingvističke tokove i onda na osnovu toga i ostavljamo poprilično loš utisak koji je nepripremljen za svjetska dešavanja i korak sa vremenom – naglašava Hodžić-Kadić.

Naglašava da ima i dobrih primjera, kada se rade sjajne stvari u nemogućim uslovima.

- Okolnosti nisu baš ohrabrujuće i zato su rezultati takvi kakvi jesu. Nažalost, teren je oskudno opremljen i zato pojedinci djeluju, jer su institucije zakazale. Hrvatski lektorati, pa i srpski aktuelni su u cijelom svijetu. Postoje i katedre koje su specijalizirane za učenje hrvatskog i srpskog kao stranog jezika u Hrvatskoj i Srbiji i cijeli sistem dobro funkcioniše. Upravo tako se otvaraju vrata prema svijetu, nudeći nastavu svog jezika, kulture, tradicije i književnosti te šaljući najbolje poruke kroz jezik o sebi i svojoj domovini – kazala je.

Kaže kako djeca u Austriji imaju priliku da uče 17 različitih maternjih jezika, ukoliko se steknu uslovi za to, tačnije ukoliko ima dovoljan broj broj prijavljenih učenika i kvalifikovan odgovarajući kadar.

- Moj sin nije ostvario pravo učenja bosanskog jezika u školi zbog nedovoljnog broja prijava ili bolje rečeno ponuda nije provedena na odgovarajući način. Ali, nakon naše intervencije i insistiranja, škola je omogućila organizaciju nastave od sljedeće godine. Maternji jezik se izučava u sklopu nastave bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, što je također prihvatljivo za roditelje, djecu, a i samu državu iz finansijskih razloga – pojašnjava profesorica.

S obzirom na nastojanja da se bosanski jezik izučava u Austriji, pitamo profesoricu za njen stav o negiranju bosanskog jezika u BiH i onemogućavanju djece u pojedinim dijelovima države da ga uče.

- To već uključuje pitanje kršenja ljudskih prava. Pored toga što predajem na Univerzitetu u Beču, već dvije godine radim na  Institutu za zaštitu manjinskih jezika i kultura ispred Akademije za nauku u Austriji i nama je BiH inspirirajuća oaza, jer broji 17 različitih manjina koje su totalno zanemarene i većina bi bila sretna čak da ih i nema. Baš takvi koji žele da utru to bogatstvo bave se jezikom kao nacionalističkim faktorom i to izaziva konflikte unutar zajednica. Mislim, da će evropske institucije štititi to bogatstvo i da će evropska i svjetska incijativa reagovati na sve ove pomenute konstrukte, jer nažalost BiH još nije sazrela za takve poduhvate. I samim tim će i bosanski jezik dobiti zasluženo mjesto u manjem entitetu – zaključuje profesorica Hodžić-Kadić.