No, uporedo s tim, sve je više stručnjaka koji upozoravaju da ovo nije kraj i da postoji velika vjerovatnoća da nas već na jesen zadesi drugi val pandemije, a kakav će on biti niko pouzdano ne zna.

Prema riječima prof. dr. Nihada Fejzića, dekana Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, trenutno postoje dva način prognoziranja – jedan je retrospektivni, koji nas vraća unazad i podsjeća na ranija iskustva sa zoonotičkim oboljenjima, a drugi prognostički koji se još uvijek zasniva na epidemiološkim i simulacijskim modelima.

- Što se tiče istraživanja koja se trenutno rade u svijetu, a koje svakodnevno pratim (govorim o odnosnu uzročnika sa postojećim mjerama koje se globalno provode), tri su moguća scenarija koja su opet urađena na bazi iskustava iz prošlosti. Jedan je da se bolest sama ugasi, a takva iskustva smo već imali sa SARS-om i MERS-om, druga mogućnost je da COVID-19 postane endemijska bolest, dakle prisutna u cijelom svijetu, ali sa manjim brojem oboljelih, a treći scenarij je mogućnost ponovnog eskaliranja pandemije, odnosno da iz ove faze nekog primirja u jesen imamo povećanje broj oboljelih. Mišljenja stručnjaka su podijeljena na sva tri scenarija, ali trenutno u svijetu ne postoji toliko kredibilan naučni skup koji će odgovoriti - koji od njih će se desiti – kaže Fejzić.

Dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu ističe da BiH mora biti spremna za sva tri scenarija.

- Imamo iskustva u prethodna dva mjeseca. Mislim da smo odlično odreagovali na pandemiju do sada za razliku od mnogih daleko uređenijih i bogatijih zemalja. No, to nikako ne znači da je stvar završena. Ovaj period moramo iskoristiti za analizu situacije i donesenih mjera, uraditi više studija, moramo bolje pratiti šta se dešava u svijetu i da ovaj sistem kontrole sa nivoa države spustimo prema lokalnim nivoima. Ako to ne uradimo, bilo koji od ovih scenarija neće nam donijeti dobro - dodaje Fejzić.

Krizni štab civilne zaštite FBiH još krajem prošle sedmice krenuo je sa ublažavanjem mjera od širenja zaraze, no Fejzić je mišljenja kako se s tim prerano počelo.

- Mjere treba ublažavati, ali prije toga neophodno je napraviti sektorske preporike za ponašanje, a one podrazumijevaju kako da se ponašaju radnici u maloprodajnim objektima, u restoranima, javnom prijevozu, u školama i na fakultetima… Nisu rizici isti u svakoj profesiji, a to znači da jedan model ne može biti primjenjiv za sve. Međutim, mi smo u prvoj fazi koristili jedan paket za sve. Predlažem da se pod hitno krene sa pravljenjem sektorskih paketa na osnovu analize rizika – ističe Fejzić.

Na pitanje, koliko je vjerovatno da nam se ponovi historija sa Španskom gripom koja je u drugom valu bila puno ubojitija, Fejzić je odgovorio kako se sve mora uzeti u obzir.

- Naravno da se može desiti da u drugom valu imamo veći broj zaraženih, ali baš isti scenarij kao sa Španskom gripom, mislim da je to nemoguće, jer se ovdje radi o drugoj vrsti uzročnika, o drugačijem svijetu u kojem živimo, nego što je to bilo 1918. godine kada je svijet pogodila Španska gripa. Ono na što se mi moramo naviknuti jeste da će u budućnosti biti pandemija, moramo biti spremni da reagujemo, jer danas se bolest iz Kine može u roku od 12 sati prenijeti u bilo koju tačku na planeti. Imamo situaciju da virus nosi čovjek, da on u njemu preživljava, ali mi još ništa ne znamo kakva će biti uloga životinja u svemu ovome. Zato sam mišljenja da ovaj "mirni period" trebamo iskoristiti i vratiti se istraživanjima – na koji način je virus sa životinje prešao na čovjeka i da tamo vršimo njegovu kontrolu. Tek tada ćemo biti zaštićeni u većem postotku nego što je to sada slučaj – objašnjava Fejzić.

Prof. dr. Nermin Salkić, specijalista interne medicine i vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli, kaže kako je nezahvalno mjesecima unaprijed prognozirati bilo šta što je vezano za pandemiju COVID-19.

- Ljudi su se bili ozbiljili, pa smo jedno vrijeme imali jako dobro rezultate, kada je riječ o broju oboljelih od koronavirusa. Međutim, lijepo vrijeme i ublažavanje mjera učinili su svoje, i broj zaraženih naglo se povećao. Bojim se, ako se ljudi i dalje ovako budu ponašali, da bismo već u narednih nekoliko dana mogli imati taj drugi val. Nošenje maski i pranje ruku je najjednostavniji, najjeftiniji i najefikasniji način da se prevenira dalje širenje epidemije. Ne dobija se koronavirus u bolnicama, nego u populaciji, i zato bismo svi trebali biti ozbiljni i odgovorni. To je sve što se od ljudi u ovom trenutku traži i to je sve što možemo napraviti dok vakcina ne dođe – naglašava Salkić.

Dodaje da su uneseni slučajevima COVID-19 najveća opasnost za bh. stanovništvo.

- Puno je ljudi u posljednjih nekoliko dana ušlo u našu zemlju, a takve osobe bi trebalo staviti pod striktni ekidemiološki nadzor – naveo je Salkić.

Prof. dr. Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije i članica Evropske akademije nauka, kaže kako će se čovječanstvo koronavirusom baviti i u narednim mjesecima sve dok on ne postane sezonski virus, kao svinjska gripa, što će se, dodaje, desiti za dvije, tri godine, ali da drastičnih valova obolijevanja neće biti.

- U nekim sredinama ljudi su zaista odgovorni, nose maske i rukavice i drže distancu. Rijetko ćete nekoga danas čuti da kaže: “nije to ništa, to je obična gripa”. Virus jeste novi i puno je nepoznanica, ali mislim da nekih neugodnih iznenađenja ne bi trebalo biti. Već imamo jedan postotak ljudi sa imunitetom na COVID-19, bilo da su asimptomatski prošli kroz zarazu ili su prebolovali virus, što znači da naše stanovništvo više nije stoposto osjetljiva populacija – navodi Hukić.

Fejzić ističe da će proći još mjeseci dok vakcina protiv COVID-19 bude dostupna za upotrebu.

- U najboljem slučaju to bi se moglo desiti u proljeće naredne godine. Proizvodnja vakcine nije isto što i proizvodnja nekih drugih farmaceutskih sredstava. To je biološko sredstvo koje je i uzročnik bolesti. Zbog toga u svijetu postoje strogi protokoli prilikom njene proizvodnje koji se moraju do kraja ispoštovati. Ja bih iskreno bio najsretniji kada bi scenarij "otišao" u drugom pravcu, pa da imamo vakcinu za životinje, da tamo zaustavimo širenje zaraze. To bi bilo optimalno rješenje za čovječanstvo - zaključio je Fejzić.