open-navfaktor-logo
search
Kameni spavači
Profesor Imamović objašnjava zašto su netačne tvrdnje da stećci pripadaju prahistoriji
Stećci ili kameni spavači, kako ih je u svojim djelima nazvao pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar, vječna su inspiracija historičarima, arheolozima, umjetnicima..., odnosno ljudima različitih struka širom svijeta. 
20.03.2021. u 21:16
get url
text

Jedan od njih je Imoćanin Domagoj Nikolić, magistar ekonomskih nauka s titulom stečenom na američkom univerzitetu. Tvrdi da je porijeklo stećaka puno starije od onoga kako se do sada mislilo, da su prvi koji su se pojavili na našem tlu, zapravo djelo nadljudi.

Pojašnjava kako su vrlo napredne civilizacije obitavale po svijetu, a dokaze o postojanju nisu ostavljale u pisanoj formi, već su se opredijelile za megalite, naslagane kamene gromade, čiji se ostaci, osim na određenim svjetskim lokacijama, mogu vidjeti i na našem tlu.

Zapravo, to su stećci, pojašnjava Nikolić, i tvrdi da oni nisu isključivo srednjovjekovni spomenici kako se do sada vjerovalo jer je njihovo porijeklo prahistorijsko.

- Evropski i civilizacijski kulturni korijen je ovdje. Na Balkanu. Antičke civilizacije su krenule odavde, ali to nikome nije odgovaralo, zato su nam historiju pisali kako je njima odgovaralo – tvrdi Nikolić u jednom TV nastupu.

Objašnjava i zašto mu priča o srednjovjekovnom porijeklu stećaka "nije štimala".

- O tome su pisali mnogi istraživači, ja nisam prvi koji iznosi ove tvrdnje. Ali ta njihova istraživanja su sklonjena. Ne ogovaraju naprednijim zemljama od naših. Ako se stećci ne mogu ugraditi u srednjovjekovnu bosansku državu, očito govore o povijesti koja je nama skrivena. Stećci i pitanje naše autohtonosti je lice i naličje iste priče. Mi imamo jedan kontinuitet koji ide od prahistorije do današnjih dana. Za vrijeme austrougara je prepisana naša povijest, i tada mi prestajemo vjerovati da smo autohtoni na ovim prostorima – naglašava Nikolić koji stećke istražuje posljednje dvije decenije.

Istog mišljenja je i istaknuti stručnjak za megalitne građevine, Britanac Gary Biltcliffe, koji je s Nikolićem istraživao stećke u Stocu.

Zanimalo nas je šta o njihovim tvrdnjama kaže naš istaknuti arheolog i historičar Enver Imamović.

- S obzirom na svoju jedinstvenu pojavu u Evropi, stećci su izazivali i još izazivaju veliki interes šire javnosti, a posebno stručne javnosti. Dosad su o stećcima napisani tomovi knjiga s tim da su snimljeni i brojni dokumentarni filmovi, i još oni zaokupljuju pažnju. Stećci su jedinstven nadgrobni spomenik, najmonumentalniji, to znači najveći kameni nadgrobni spomenici. Njihova vrijednost je ogromna zbog likovnog sadržaja. To nisu glatke plohe nego sadrže posebne natpise, likovne ukrase raznog sadržaja. Od ljudskih likova – žene, djece, staraca, raznih prizora – kolo, dvoboj, opsjedanje grada, ratni prizori, široki repertoar životinja, posebno biljni ukrasi. Natpisi na stećcima za Bosnu i Hercegovinu je pisana historija. Oni spominju sve iz prošlosti i prvi put se javljaju u 12. stoljeću – tvrdi Imamović.

Najveći broj stećaka nalazi se u BiH i u malim postocima u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Svaki dan se otkrivaju novi, a za sada se zna da ih ima 200.000.

- Puno je različitih mišljenja o stećcima, ali moramo shvatiti da nije svejedno šta se kaže, već ko kaže. Mnogi danas koji se bave stećcima čine to u kabinetu. Pokupe literaturu, čitaju, i onda imaju svoje mišljenje, a drugo je terensko istraživanje. Dakle, jesu oni iz srednjeg vijeka, nesumnjivo od 12. do konca 16. stoljeća se javljaju stećci.

A o porijeklu tih spomenika mnogi su svašta namaštali. Ja ću iznijeti svoj stav, što je rezultat dugogodišnjeg istraživanja na terenu. Stećci po svom obliku, po svojoj pojavi, svom uklesu pokazuju da su oni baštine tih nadgrobnih spomenika od prije 2.000 godina. To je doba Rima. Ja sam arheolog antičar. U Rimu su bili slični spomenici, takozvani sarkofazi i stele ploče. Uglavnom sadržaj naših stećaka po natpisima skoro je identičan onim u rimskim spomenicima. Ukrasi likovni su identični.

Ovi spomenici baštine rimsko nasljeđe. A zašto Rim? Pa zato što je Rim ovdje bio gospodar više od 500 godina. Stećci su dakle naslijeđe antičkog doba s tim da su se kasnije modificirali u oblik koji se odaljio od rimskog po nekim detaljima. Ali je naslijeđe antike. Stećci su jedni od naših najznačajnijih spomenika i zato su stavljeni pod zaštitu UNESCO-a – zaključuje Imamović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.