open-navfaktor-logo
search
Otkriven u Hrvatskoj
Prof. dr. Zvizdić: "Škotski soj" koronavirusa brzo se širi, bolje se hvata za receptore i lakše inficira organizam
Novi tzv. "škotski soj" koronavirusa širi se susjednom Hrvatskom, a kako bi zarazio osobu potrebno je manje od 15 minuta.
08.01.2021. u 15:35
get url
text

Kako pišu tamošnji mediji, "škotski soj" otkriven je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u ukupnoj ga je u populaciji sada oko 20 posto.

Prema riječima prof. dr. Šukrije Zvizdića, specijaliste medicinske mikrobiologije i virusologa, radi se o podmutaciji S-proteina odgovornog za ulazak u ćeliju.

Prof. dr. Šukrija Zvizdić, specijalista medicinske mikrobiologije i virusolog

- "Škotski soj" koronavirusa isto tako dobro se adaptirao kao i "južnolondonski soj" što je uzrokovalo da se lakše širi među populacijom. Bolje se hvata za receptore i time lakše inficira organizam. "Škotski soj" će, ako se i dalje bude ovako širio, vrlo brzo postati dominantan, ali će i dalje ostati isti tip koronavirusa na koji djeluju isti mehanizmi odbrane jer antigenske promjene nisu velike – kaže Zvizdić.

Zbog blizine Hrvatske i stalnih kontakata među ljudima, realno je, dodaje Zvizdić, u narednom periodu ovaj soj virusa očekivati i u BiH. 

- Hrvatska je blizu, a kontakti su svakodnedni i samo je pitanje dana kada će se neko i u našoj zemlji zaraziti tim "škotskim sojem". No, to naše laboratorije trebaju i dokazati - ističe Zvizdić. 

Mutacije kod RNK virusa nisu novost i to se, kaže Zvizdić, stalno događa.

- U Evropi trenutno postoji nekoliko varijanti jednog soja SARS-CoV-2 koji cirkulira i koji postepeno mijenja svoj antigenski, odnosno genetski sastav. U Engleskoj, koja je po tome postala interesantna ostatku svijeta, trenutno postoji nekoliko varijanti, od tzv. "škotskog soja" u Walesu, do "južnolondonskog" koji je dominirao najvećim prostorom. Razlika između njih je u genetici, odnosno u aminokiselinama. Kada se promijeni jedna, dvije ili više aminokiselina na jednom mjestu, nastaju varijante virusa – objašnjava Zvizdić.

Iako se radi o soju koji se brzo širi, Zvizdić ističe da prema dosadašnjim saznanjima, mutacija ne izaziva težu kliničku sliku te da nema razloga misliti da već proizvedene vakcine neće dati dobar odgovor i na ovu mutaciju.

- Nisu utvrđene velike genetske promjene na S-proteinu, pa novi soj neće remetiti proces vakcinacije. U slučaju da se u budućnosti razvije soj virusa koji bi bio drastično antigenski promijenjen, naučnici imaju mogućnost da vrlo brzo u novim vakcinama zamijene mRNA, stave je u lipidni omotač, čime bi vakcina ponovo bila adaptirana na novi soj virusa. Izvođenje takvog jednog zahvata za farmaceutske kuće nije nikakav problem, a prema mojim saznanjima za tako nešto potrebne su oko dvije sedmice – naglasio je Zvizdić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.