Uobičajena pogrešna predodžba o kardiovaskularnim bolestima je da pogađaju više ljudi u razvijenim zemljama koji se više oslanjaju na tehnologiju i vode sjedilački način života.

Međutim, prema procjenama međunarodnih stručnjaka, više od 80 smrtnih slučajeva događa se u zemljama srednjeg i niskog prihoda, kojima pripada i Bosna i Hercegovina.

No na sreću, glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti su promjenjivi faktori koji uključuju nedostatak tjelesne vježbe, pušenje i lošu prehranu.

Odgovornost na primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Ekonomski sistemi zemalja također su pod velikim utjecajem kardiovaskularnih bolesti - troškovi liječenja su visoki, a neuspjeh da se bolesti liječe na vrijeme rezultira gubitkom produktivnosti i dugim izbivanjima s posla.

Ukupan udio smrtnosti u BiH od kardiovaskularnih bolesti viši je od 50 posto, dok je ta brojka u drugim zemljama skoro upola manja.

Kako bi se ova nepopularna brojka smanjila, vrlo je važno, prema riječima prof. dr. Zumrete Kušljugić, predsjednice Udruženja kardiologa Bosne i Hercegovine, sa građanima tokom cijele godine raditi na prevenciji koja uključuje uvođenje zdravih životnih navika u šta spadaju: zdrava prehrana, fizička aktivnost, reduciranje tjelesne težine, prestanak pušenja te kontroliranje šećera i pritiska.

Prof. dr. Zumreta Kušljugić

- Od svih smrtnosti u BiH, 54 posto potpada pod kardiovaskularne bolesti, ali tu ne spada samo infarkt srca, nego i moždani udar, periferne arterijske bolesti... Moram kazati kako je ta smrtnost tokom prethodne dvije godine pandemije bila još veća. Što se tiče prevencije, ona ne zavisi samo od nas jer mi kardiolozi smo na sekundarnom i tercijarnom nivou, dok primarnu zdravstvenu zaštitu rade ljekari porodične medicine koji trebaju procjenjivati kardiovaskularne rizike.

Zavod za javno zdravstvo FBiH sa kolegama iz RS-a u posljednjih pet godina radio je program koji je primjenjiv u svim ambulantama porodične medicine, što znači da je svaki ljekar koji tamo radi trebao odraditi primarnu prevenciju. To znači da je porodični ljekar dužan svom pacijentu, kod kojeg postoje indicije, procijeniti kardiovaskularni rizik i tako spriječiti uzroke koji dovode do infarkta - ističe Kušljigić u povodu 29. septembra - Svjetskog dana srca.

Kaže kako se u BiH trenutno dešava hiperprodukcija kardiovaskularnih centara.

- Nažalost, kardiolozi i ljekari uopće ne utječu ni na šta kada je riječ o organizaciji, bez obzira na to da li se radi o javnim ili privatnim zdravstvenim centrima. Ja sam 42 godine radila u javnom sektoru i cijeli svoj radni vijek borila sam se da na primarnom nivou pacijent dobije sve, naravno onoliko koliko država može platiti opremu i kadar. Istina je de se po opremljenosti zdravstvenih centara ne možemo porediti sa Švicarskom ili Turskom, ali što se obučenosti kadra tiče, odgovorno tvrdim da imamo stručnjake koji bez problema mogu raditi sve procedure koje se trenutno rade u Evropi. Uvaženi profesori koji vode Udruženje kardiologa BiH, zajedno sa kolegama iz drugih zemalja, kreiraju Vodiče koji se koriste u dijagnosticiranju i tretmanu liječenja kardiovaskularnih bolesti. Svake tri godine kreira se novi Vodič i ponosna sam što mogu reći da, ako smo obučeni da ih sa evropskim kolegama kreiramo, onda smo obučeni i da provodimo, odnosno radimo ono što u njima piše. Što se tiče toga - kako i za koliko vremena doći do nas - to nije na kardiolozima, nego na onima koji kreiraju naše zdravstvo - naglašava Kušljugić.

Pravilno postupanje unutar prvih 60 minuta srčanog udara spašava život pacijenta, ali i sprečava dugoročne negativne učinke na zdravlje. To znači da je vrlo važno da osoba koja je doživjela infarkt srca, unutar prvih sat vremena dospije u bolnicu i da ljekari počnu sa liječenjem.

No BiH ili njen veći entitet Federacija BiH do nedavno je "bila jedina zemlja u regiji koja na cijeloj teritiriji države nije imala program tzv. primarne perkutane koronarne intervencije, poznatijeg kao - 'zlatni sat'".

Prema riječima Kušljugić, sada je i taj problem riješen u svim javnim zdravstvenim centrima u Federaciji BiH.

- Svi klinički centri i bolnice na području FBiH u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici..., pacijente primaju 24 sata. Znači ako se pacijent doveze u bolnicu unutar sat od infarkta, bez obzira na to da li je to bilo ujutro u četiri sata, u podne ili uvečer, ljekari će uraditi koronarografiju i pokušati zaustaviti infarkt. Što se tiče privatnika, oni svoje kapije zatvaraju u 15 sati poslijepodne - naglašava Kušljugić.

Besplatne kontrole za građane

Iako je posljednih godina iz naše zemlje otišao veliki broj ljekara, Kušljugić ističe "kako je informacija da u BiH ima 50 kardiologa, koja je ovih dana objavljena u pojedinim medijima, apsolutno netačna".

- Toliko ih ima samo na području Tuzlanskog kantona, ako ne i više. Udruženje na čijem sam čelu ima 250 članova koji su okrenuti kardiologiji, a nisu svi u Udruženju. Koliko je njih u Udruženju subspecijalista kardiologije u ovom trenutku ne znam tačno, ali da ih na području BiH imamo 50, totalna je dezinformacija - ističe Kušljugić.

Dodajmo i to da će, u povodu obilježavanja Svjetskog dana srca, 29. septembra ispred "Kuće srca" u Štrosmajerovoj ulici broj šest u Sarajevu za sve građane od osam do 12 sati besplatno biti organizirana kontrola lipoproteina niske gustoće (LDL).

Iz Udruženja kardiologa BiH navode kako LDL predstavlja marker kardiovaskularnog rizika, te kao takav je vrlo važan u segmentu stratifikacije rizika od kardiovaskulranog incidenta i predstavlja marker na koji se mora terapeutski djelovati.

Također, članovi Udruženja će građanima predstaviti mjere predložene od strane Udruženja za čuvanje zdravlja, kontrolisati krvni pritisak te ih savjetovati o načinu uzimanja lijekova, kao i o važnosti preventivnih, nefarmakoloških, mjera u svakodnevnom životu.