Ubrzo zatim odlične vijesti stigle su i iz američke farmaceutske firme Moderna, koji su također uspjeli razviti vakcinu sa visokih 94 posto učinkovitosti.

Još je nekoliko svjetskih kompanija i farmaceutskih firmi koje su ili već izašle sa vakcinom ili je još testiraju, kao što su oxfordska vakcina britansko-švedske kompanije AstraZeneca, ruski Sputnjik V, firma Johnson&Johnson, kineski Sinovac…

Razlika je u načinu čuvanja 

Vakcinacija Pfizerovom vakcinom uveliko traje u Velikoj Britaniji i SAD-u, a samo sedam dana od njenog odobrenja u Americi je za hitnu upotrebu odobrena i vakcina kompanije Moderna.

Kako bi se što prije "skinuli okovi pandemije" jučer je i Evropska unija odobrila uvjetnu upotrebu vakcine protiv koronavirusa kompanija BioNTech i Pfizer.

No, pitanje koje sve zanima jeste - kakva je razlika između ovih vakcina, koje su im sličnosti, imaju li nuspojava…

Prema riječima prof. dr. Jasenka Karamehića, imunologa, Pfizer i Moderna u stvaranju svojih vakcina koristile su mRNA tehnologiju koja sadrži upute za ljudske ćelije da prave proteine koji oponašaju dio koronavirusa.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog

Dodajmo i da se vakcina američke kompanije Novavax zasniva na proteinskoj podjedinici virusa, što znači da ni ona ne sadrži virus.

- Ovo je prvi put u historiji da se vakcine prave od sintetskih, vještačkih molekula, a funkcioniraju tako da se u razmaku od 28 dana daju dvije doze vakcine koja sadrži liofiliziranu informacionu RNK koja je šifra, recept za sintezu jednog proteina virusa SARS-CoV-2 S-proteina koji pobuđuje imunološki odgovor organizma. Ta informaciona RNK u našim ćelijama daje instrukciju kako da se sintetizira protein koji imitira protein virusa, nakon čega on pokreće imuni odgovor. Sama RNK nalazi se u liofiliziranom stanju, a to znači da je upakovana u lipide ili jedan lipidni sloj koji podsjeća na ćelijsku membranu. Taj sloj, ne samo da štiti RNK, nego omogućava da se čestice S RNK spoje sa ćelijom i dođu do mjesta S-proteina – objašnjava Karamehić i dodaje da obje vakcine počinju s djelimičnom zaštitom oko dvije sedmice nakon primanja prve doze.

Zašto S-proteina? Naučnici kažu kako je ona najbolja meta za stvaranje vakcina, najsigurnija. To je dio virusa SARS-CoV-2 s kojim naš imunološki sistem ima najveću vjerovatnoću susreta jer "šiljci", po kojima je ovaj protein i dobio ime, izbijaju iz virusa, njegove envelope ("omotač" virusa, nemaju ga svi virusi).

Umjesto da unosimo u organizam taj protein, u ovim vakcinama se unosi genetička uputa za taj protein i onda ona dolazi do naših ćelija, ulazi u njih i ribosomi prepoznaju tu iRNK i kreću u sintezu S-proteina, koji potom izlazi iz naših ćelija, u manjoj količini i nema mogućnost replikacije, kao što bi to bio slučaj s virusom.

Ćelije našeg imunološkog sistema – B i T limfociti potom reagiraju na ovaj protein, s jedne strane stvarajući antitijela (humoralni imunitet), a s druge strane stvarajući ćelije koje mogu prepoznati specifičnu 3D strukturu ovog proteina – za buduće susrete s virusom.

Međutim, RNK nije stabilna molekula. Zato se ona "pakuje" u jednu vrstu mjehura od nanočestica lipida (masti), koji nisu štetni za organizam.
Između ostalog, to je glavni razlog zašto ove vakcine moraju biti na jako niskim temperaturama i to je, kaže Karamehić, glavni razlog razlike ove dvije vakcine, u načinu njihovog čuvanja.

- Pfizerova vakcina mora se čuvati na temperaturi između minus 70 i 80 stepeni Celzijusa, a Modernina na minus 21 stepen Celzijusa šest mjeseci. Pfizerova odmrznuta vakcina mora se iskoristiti u roku od pet dana, a kako bi se transportovala potreban je poseban kontejner sa suhim ledom. Vakcina Moderne u frižideru može stajati do 30 dana – dodaje Karamehić.

Sve ostale vakcine, oxfordska, ruska, turska, kineske proizvedene su, naglašava imunolog, konvencionalnom metodom onako kako su se vakcine radile do sada u historiji.

Ranije su naučnici objavili kako se tri od četiri kineske vakcine zasnivaju na dobro poznatoj tehnologiji inaktiviranja virusa, što znači da one sadrže virus SARS-CoV-2, ali virusi u ovim vakcinama ne mogu izazvati bolest i ne mogu se replicirati. Takve su kineske vakcine koje razvija Sinovac te one koje Sinopharm razvija s Wuhan Institute of Biological Products i Beijing Institute of Biological Products.

Četvrta kineska vakcina, ona od kompanije CanSino, zasniva se na adenovirusnom vektoru.

- Tehnika je takva da se uzme jedan manji dio RNK molekule, genske građe virusa, ili se uzme oslabljeni atenuisan virus, ili se virus hemijski uništi i kao takav praktično bezopasan, aplicira se u organizam kako bi izazvao imuni odgovor kao antigen. I ove vakcine daju se u dvije doze u razmaku od nekoliko sedmica i tada su kompletne. Neke od njih mogu se pohvaliti visokom učinkovitošću, poput vakcine Sputnjik V sa 96 posto odgovora. Njihov transport i čuvanje puno su jednostvaniji i mogu se prevoziti u običnim frižiderima, posebno vakcina AstraZenece – tvrdi Karamehić.

Sve do sada odobrene vakcine prošle su najrigoroznija kliničko-farmakološka ispitivanja, a nijedna od njih, prema riječima Karamehića, nije imala ispod 30.000 volontera.

- Ni kod jedne odobrene vakcine, mislim na Pfizer i Modernu, nisu utvrđene ozbiljne dugoročne nuspojave, osim crvenila na mjestu uboda, kratkotrajne groznice, temperature i bola u mišićima, što je uobičajna pojava kod svih vakcinacija. Imali smo priliku pročitati kako je Pfizerova vakcina povezana sa nekoliko slučajeva teških alergijskih reakcija u SAD-u i Velikoj Britaniji. No, ispostavilo se da je sve isforsirano. U toku sam sa onim što se desilo u Velikoj Britaniji. Radi se o dvije osobe kod kojih su utvrđene lakše alergijske reakcije. Oni su za tri dana vakcinisali 150.000 ljudi i po zakonu vjerovatnoće, od te brojke, barem jedna osobe ili dvije morale su imati alergijsku reakciju. Takav slučaj imali smo i sa penicilinom. Osim toga, prije vakcinacije svaka osoba dobije tri formulara koja treba ispuniti i u kojima se pita o njenoj zdravstvenoj prošlosti, alergijama, trenutnom stanju – objašnjava Karamehić.

Podsjetimo, Britanski medicinski regulator je, nakon ovih slučajeva preporučio da svako ko ima anafilaksiju ili ozbiljne reakcije na lijekove i hranu, ne smije primiti Pfizerovu vakcinu.

S druge strane, iz Američke agencije za hranu i lijekove istakli su da većina Amerikanaca sa alergijama ipak može primiti vakcinu.

I 1972. regulatorna tijela su pitana

Jučer je svoj svojevrsni doprinos u podršci tek proizvedenim vakcinama i vakcinisanju dao i Vatikan. Naime, iz Katoličke crkve poručeno je katolicima da je moralno prihvatljivo koristiti vakcinu protiv koronavirusa čak i ako su za njenu proizvodnju korištene ćelije iz tkiva abortiranih fetusa.

Tumačenje Kongregacije za nauk vjere glasi kako su takve vakcine dopuštene sve dok ne postoji alternativa, ali su isto tako pozvale farmaceutske kompanije kako bi ipak u narednom periodu trebale razviti vakcinu koja je potpuno etički prihvatljiva, a vlade i međunarodne organizacije da takvu vakcinu učine dostupnim i siromašnim zemljama.

Ovakav stav Vatikana dolazi nakon što je prošle sedmice u odvojenoj izjavi američkim katolicima pojasnila Biskupska konferencija SAD-a, da su vakcine koje su proizvele kompanije Pfizer i Moderna u određenoj mjeri povezane sa ćelijama tkiva fetusa pobačenih u prošlom stoljeću.

- Slučaj uzimanja matičnih ćelija iz fetusa 1972. godine u nizozemskom Leidenu i tada je proveden uz saglanost svih regulatornih tijela – roditelja, Vlade Nizozemske, etičkih komiteta u kojima sjede vjerski službenici. Nemamo razloga vjerovati da to i sada nije urađeno. Po meni u svom odgovoru Vatikan je bio vrlo pragmatičan. Biskupska konferencija Amerike je ta koja je malo, da tako kažem, požurila sa mišljenjem kada je prošle sedmice iznijela svoj stav. Svima nam treba biti jasno da mjesecima živimo u pandemiji i da svakodnevno ljudi oko nas obolijevaju i umiru. Nauka radi sve što je u njenoj moći kako bi zaustavila virus. Vakcine koje su proizvedene jedino su efikasno sredstvo kojim ćemo se suprostaviti nevidljivom neprijatelju i zbog toga bismo svi trebali biti zahvalni onima koji su prvi put u historiji čovječanstva za ovako kratko vrijeme tako nešto učinili – zaključio je Karamehić.