Ovom globalno značajnom skupu, čiji je cilj razmjena iskustava, ali i utvrđivanje novih pravaca kojima bi se trebala razvijati interventna kardiologija, prisustvovao je i prof. dr. Elmir Jahić, jedan od najuspješnijih kardiologa u Bosni i Hercegovini.

Olakšano liječenje pacijenta

U moru informacija o kojima se na Kongresu govorilo, Jahić je posebno izdvojio "intenziviranje tretmana srčanih zalistaka interventnim, endovaskularnim, odnosno nehirurškim putem" - proceduri koja, kako kaže, "olakšava liječenje pacijenta, smanjuje šanse za komplikacije i bol, a koja se uveliko radi u svim evropskim zemljama, uključujući i zemlje regije, ali ne i u BiH".

- Kod najtežih stečenih srčanih mana, najčešća je aortna stenoza, koja je uglavnom u vezi sa starijim osobama jer je degenerativne etiologije, te mitralna insuficijencija koja je posljedica koronarne bolesti, najčešće kao posljedica infarkta srca. Ova dva stanja do sada su se dominantno rješavala hirurškim putem. Međutim, posljednjih godina razvijena je alternativa - tzv. perkutana, odnosno transkateterska zamjena aortne valvule preko femoralne arterije u preponi (TAVI), dakle bez hirurških rezova, što je značajno ugodnije za pacijente jer su manje šanse za komplikacije, nelagode, bol, a i kraće se ostaje u bolnici - ističe Jahić.

Prof. dr. Jahić sa kolegama učesnicima Evropskog kongresa

Procedura se ranije radila sporadično, no u posljednje dvije, tri godine, prema riječima našeg sagovornika, "samo u Njemačkoj, u više od 80 posto slučajeva zamjena aortne valvule urađena je upravo ovom procedurom".

No ovu savremenu, lakšu i uspješniju proceduru za pacijenta ne rade samo razvijene evropske zemlje. Kako Jahić kaže, "u Hrvatskoj je u prošloj godini urađeno više od 400 ovih procedura".

Nažalost, u BiH to je svedeno na sporadične slučajeve.

- To su zahvati koji koštaju između 25.000 i 30.000 eura, što je za većinu građana jako skupo. Zbog toga je neophodno uključivanje države, odnosno nadležnih fondova u finansiranje ovakvih procedura. Nažalost, to do sada nije prepoznato od nadležnih institucija, pa su u rijetkim slučajevima, koji su urađeni, građani sami morali izdvajati ogroman novac. Radi se o najčešćoj stečenoj bolesti zalistaka i moje mišljenje je da bismo tome svi trebali prići puno ozbiljnije. Tome u prilog idu i porazni podaci koje bilježimo u pandemiji, a koji govore da je u BiH porasla smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, pa su kod oko 55 posto svih umrlih uzrok upravo te bolesti. To je ozbiljan podatak koji bi trebao alarmirati sve nadležne institucije u državi da se trgnu iz sna i ozbiljnije krenu u rješavanje problema - ističe Jahić.

Kaže "kako je i sam tako nešto u više navrata, kroz razgovore i dopise, inicirao kod nadležnih bh. institucija, ali da to nije urodilo plodom".

- Moje kolege i ja svakodnevno smo sa pacijentima i vrlo je teško nositi se s činjenicom da znate da postoje procedure koje bi njihove ozbiljne bolesti mogle riješiti bez problema, ali naš narod, odnosno njegova ogromna većina, nema mogućnost da tako nešto sebi priuštiti. S druge strane, svakodnevno možemo pročitati u medijima za šta se sve sredstva daju. Neću reći u nebitne stvari, ali su sigurno manje bitnije od života građana BiH. Radi se o bolestima kod kojih se stalno poveća smrtnost, ali i obolijevanje, a to znači da oni koji i prežive infarkt ili moždani udar, ako nisu adekvatno tretirani, postaju invalidi. Imamo sijaset ministarstava i fodnova, valjda će neko prepoznati važnost ovog pitanja, potražiti mišljenje struke, prestruktuirati budžete, jer odgovorno tvrdim da novca ima samo ga treba drugačije rasporediti – naglašava Jahić.

COVID-19 i kardiovaskularne bolesti

Navodi "kako u ovom trenutku samo na području Federacije BiH ima oko 700 pacijenata koji zahtijevaju zamjenu aortne valvule, no svi oni, kaže Jahić, ne moraju biti podvrgnuti nehirurškoj proceduri".

- Postoje stanja kada je klasična hirurška zamjena aortne valvule superiornija metoda, ali kada bi prvih godina mogli imati barem stotinjak pacijenata koji bi se podrvrgnuli novoj proceduri, i to bi bio uspjeh - kaže Jahić.

Na pitanje, da li je na Kongresu bilo riječi o utjecaju COVID-19 na kardiovaskularne bolesti, Jahić je odgovorio "kako se o svemu govorilo vrlo diskretno".

- Činjenica jeste da je u mnogim zemljama tokom pandemije povećana smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Razloga je više. Prvo je bio smanjen broj medicinskog osoblja koji je pružao usluge od najsmrtonosnijih oboljenja, a to su kardiovaskularne, jer su bili usmjereni na neke druge poslove. Nisu bili u prilici adekvatno tretirati, primjera radi, akutni infarkt srca. Imali smo taj slučaj i kod nas da srčani bolesnici u prethodne dvije godine nisu mogli ići na redovne kontrole kod kardiologa. To je uzrokovalo znatno napredovanje, pogoršanje bolesti, što je za rezultat imalo povećan broj smrtnih ishoda. Osim toga, pacijenti, zbog kompletne psihološke situacije, ustručavali su se i plašili da idu u zdravstvene ustanove misleći da će se zaraziti i oboljeti od COVID-19. Kada se podvuče crta, sve to uzrokovalo je povećan broj smrti od kardiovaskularnih, a slična situacija je i kod onkoloških i nekih drugih bolesti. No, o pravim razmjerama negativnog utjecaja pandemije na kardiovaskularne, onkološke i neke druge bolesti sigurno ćemo više znati u narednim godinama - zaključio je Jahić.