Četvrtak, 09.07.2020.

Prijedlog DF-a

Pročitajte ključne izmjene: Ovako bi se birali članovi Predsjedništva BiH i domova naroda

Zastupnici Demokratske fronte (DF) su u proceduru u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine uputili Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, sa amandmanima na Ustav BiH, koji bi, smatraju, otklonio sve zastoje uzrokovane sistemskom diskriminacijom u našoj zemlji, te bi otvorio put ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Parlamentarna skupština BiH

Prema ovim prijedlozima, Parlamentarna skupština BiH bi se sastojala od Zastupničkog doma i Doma naroda, s tim što bi Dom naroda, umjesto sadašnjih 15, imao 21 delegata.

U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bi bilo šest Hrvata, šest Srba, šest Bošnjaka i tri iz reda Ostalih, odnosno građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Iz Federacije BiH bi se biralo pet Hrvata, pet Bošnjaka, jedan Srbin i dva iz reda Ostalih, dok bi se iz entiteta RS biralo pet Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan iz reda Ostalih. Delegate iz FBiH bi birali hrvatski, bošnjački, srpski i delegati iz reda Ostalih u Domu naroda FBiH, dok bi delegate iz entiteta RS birala Narodna skupština RS-a na prijedlog hrvatskih, bošnjačkih, srpskih i zastupnika iz reda Ostalih.

- Jedanaest članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uvjetom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska, tri srpska i dva delegata iz reda Ostalih – navodi se u prijedlogu.

Dom naroda bi isključivo provodio postupak koji se tiče zaštite vitalnog nacionalnog interesa, a odluke koje mogu biti destruktivne po vitalni interes su one koje se tiču ostvarivanja prava konstitutivnih naroda i Ostalih da budu zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identiteta konstitutivnih naroda i Ostalih, ustavnih amandmana, jednakih prava u procesu donošenja odluka, obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, njegovanja kulture, tradicije i kulturnog naslijeđa, te teritorijalne organizacije i sistema javnog informiranja.

Zastupnički dom bi se sastojao od 42 zastupnika, od kojih bi se dvije trećine birale iz FBiH, a jedna trećina iz RS-a. Kvorum bi činila većina izabranih članova. Kolegij Zastupničkog doma bi imao po jednog Srbina, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog zastupnika iz reda Ostalih.

Sve odluke u Zastupničkom domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, a zastupnici će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko to nije slučaj, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnsot. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uvjetom da glasovi "protiv" ne uključuju dvije trećine ili više zastupnika izabranih iz svakog entiteta.

Vanredni izbori

Ukoliko se u roku od 120 dana od dana objave konačnih rezultata izbora ne konstituiraju oba doma Parlamentarne skupštine BiH, raspisuju se ponovni izbori, a mandat izabranih zastupnika prestaje. Ako Predsjedništvo BiH u roku od 150 dana od objave konačnih rezultata izbora ne imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, prestaje mu mandat i raspisuju se ponovni izbori za Predsjedništvo BiH.

Ako Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u dva pokušaja ne potvrdi predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Predsjedništvo BiH konsenzusom, a ukoliko konsenzus nije moguć, onda većinom glasova, donosi odluku o raspuštanju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Ako Parlamentarna skupština BiH do 31. marta ne usvoji budžet institucija BiH za tekuću godinu, Predsjedništvo BiH konsenzusom, a ako konsenzus nije moguć, onda većinom glasova, uz konsultaciju sa predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka konsenzusom, a ako konsenzus nije moguć, onda većinom glasova donosi odluku o raspuštanju oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Novi izbori su predviđeni i ukoliko Parlamentarna skupština BiH duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom BiH. Tu odluku donosi Predsjedništvo konsenzusom ili većinom glasova, uz konsultacije sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i njegovim zamjenicima, te predstavnicima klubova zastupnika. Isti je slučaj i ukoliko se u dva pokušaja ne potvrdi Vijeće ministara BiH poslije izglasanog nepovjerenja Vijeću ministara.

- Oba doma Parlamentarne skupštine BiH se mogu raspustiti odlukom Predsjedništva BiH ili samog doma, pod uvjetom da je odluka Doma naroda o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda najmanje dva naroda ili pripadnika Ostalih, a odluka Zastupničkog doma većinom glasova i većinom glasova oba entiteta – navodi se u prijedlogu.

Centralna izborna komisija (CIK) donosi odluku o održavanju vanrednih izbora u roku od pet dana od dana donošenja akta o raspuštanju. Ti se izbori moraju provesti u roku od najmanje 30, a najviše 60 dana.

Predsjedništvo BiH

Član V Ustava BiH se izmijenio, te bi propisivao da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, dva iz FBiH koji se biraju neposredno sa teritorije FBiH, pri čemu ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih, te jednog člana koji se bira neposredno sa teritorije entiteta RS.

Broj uzastopnih mandata članova Predsjedništva BiH bi ostao ograničen na dva, a pozicija predsjedavajućeg bi se nastavila rotirati svakih osam mjeseci.

Izmjene Izbornog zakona

Izmjenama izbornog zakonodavstva se, između ostalog, propisuje da nijedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju ne može biti kandidat niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriju BiH.

Isto se odnosi i na sve osobe koje su izdržale kazne zatvora koje su izrekle domaće ili strane pravosudne institucije zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao njen dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde.

Propisuje se da član CIK-a ne može biti osoba koja je nakon stupanja na snagu Izbornog zakona, odnosno nakon 27. septembra 2001. godine, bila na funkcijama u izvršnim tijelima političkih stranaka ili imala mandat u zakonodavnim ili izvršnim tijelima vlasti u ime političkih subjekata.

Umjesto fizičkog brojanja glasova, to bi se radilo elektronskim putem uvođenjem skenera, a propisuje se i obaveza pravoremene nabavke i distribucije kamera, elektronskih skenera, čitača otisaka prsta i druge odgovarajuće tehničke opreme za neposredne izbore na svim nivoima vlasti u BiH.

Kada je izbor članova Predsjedništva BiH u pitanju, sa teritorija FBiH se neposredno biraju dva člana. Svaki birač može glasati samo za jednog kandidata, a izabrana su ona dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova među kandidatima, s tim da ne mogu biti izabrana oba kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih. Iz entiteta RS bi se birao kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Dom naroda FBiH

Kada je Dom naroda FBiH u pitanju, propisuje se izračun broja mandata na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, sve dok se Aneks VII u potpunosti ne provede.

Iz Unsko-sanskog kantona (USK) bi se biralo pet delegata (2 Bošnjaka, 1 Hrvat, 2 Srbina), iz Posavskog kantona bi se birala tri delegata (po jedan iz reda svakog konstitutivnog naroda), iz Tuzlanskog kantona bi se biralo osam delegata (3 Bošnjaka, 1 Hrvat, 2 Srbina i 2 iz reda Ostalih).

Zeničko-dobojski kanton (ZDK) bi birao osam delegata (3 Bošnjaka, 2 Hrvata, 2 Srbina i 1 iz reda Ostalih), Bosansko-podrinjski kanton (BPK) bi birao tri delegata (po jedan iz svakog konstitutivnog naroda), Srednjobosanski kanton (SBK) bi birao šest delegata (1 Bošnjak, 3 Hrvata, 1 Srbin, 1 iz reda Ostalih), Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) bi birao šest delegata (1 Bošnjak, 3 Hrvata, 1 Srbin i 1 iz reda Ostalih), Zapadnohercegovački kanton (ZHK) četiri dleegata (1 Bošnjak, 2 Hrvata, 1 Srbin), Kanton 10 četiri delegata (1 Bošnjak, 2 Hrvata i 2 Srbina), te Kanton Sarajevo 11 delegata (3 Bošnjaka, 1 Hrvat, 5 Srba i 2 iz reda Ostalih).

Ova etnička raspodjela po kantonima bi bila važeća ukoliko u kantonalnim skupštinama ima takvih izabranih delegata, što je odredba koju propisuje Ustav FBiH.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh