Bosna i Hercegovina je i dalje, dvadeset i osmu godinu nakon završetka Agresije, zemlja s izraženom problematikom minske opasnosti, a govoreći o organizacijskim i finansijskim problemima s kojim se država suočava, Džinović podsjeća da smo u posljednje vrijeme svjedoci da educirani i stručni ljudi na raznim poljima odlaze i napuštaju svoju domovinu. Tako je i u oblasti deminiranja.

- Naš je cilj u ovoj godini na području Tuzlanskog kantona deminirati i više nego što smo to uradili 2022. godine. Moramo se ubrzati. Pozivamo nadležne institucije Bosne i Hercegovine da se više uključe. Naravno, tu su Oružane snage BiH, koje imaju ograničene ljudske i materijalne resurse. No, posao deminiranja kompleksan je i finansijski zahtjevan. Interesiranje donatora je jedno od važnih pitanja. Vidimo šta se dešava u Ukrajini. Zamislite kada taj rat stane, koliko će se interesiranje donatora promijeniti u odnosu na nas. U Ukrajini su minirane površine enormne. Gore će biti angažirani skoro svi resursi i usmjerit će se sva pažnja donatora i kompanija koje se bave ovim poslom. Iz tog razloga sada trebamo maksimalno iskoristiti postojeće projekte - poručio je Džinović i dodao da u toku 2023. godine kroz Civilnu zaštitu i Oružane snage BiH namjeravaju realizirati pet projekata.

Tokom konferencije za novinare održanoj nakon sjednice na kojoj je Vlada Tuzlanskog kantona usvojila Informaciju o ostvarenim rezultatima deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava na području Tuzlanskog kantona u 2022. godini, Džinović je naglasio da je ostvaren najbolji godišnji rezultat od početka izvođenja deminerskih radova na području ovog kantona. Primjenom svih metoda, navodi on, u 2022. godini deminirana je površina od ukupno 3,6 miliona kvadratnih metara, a pronađeno je i uništeno približno devet hiljada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

- Proces deminiranja je skup i zavisi najviše od donatorskih sredstava. Imamo sreću da u koordinaciji s OSCE-om radimo projekt "Majevica bez mina", za koji je osigurano 8,7 miliona eura od Njemačke vlade. Na tim su poslovima angažirane dvije najistaknutije kompanije koje rade u Jugoistočnoj Evropi, a to su Norveška narodna pomoć i engleski MAG (Mines Advisory Group), koji obavljaju deminiranje u tri općine u Tuzlanskom kantonu, u Sapni, Teočaku i Čeliću, dok su u taj projekt uključene još dvije općine s područja entiteta Rs, Ugljevik i Lopare. Radi se po novoj metodologiji deminiranja koja omogućava oslobađanje velikih, milionskih površina i najvećim dijelom zahvaljujući tome imamo prošlogodišnji rezultat. Projekti koji se tiču deminiranja kroz "Majevica bez mina" nastavljaju se u 2023. godini u koordinaciji i prema mogućnostima Regionalnog ureda BHMAC-a, koji radi na maksimalnim granicama ljudskih i tehničkih mogućnosti - izjavio je Džinović za Stav, dodajući da su Oružane snage BiH na području ovog kantona očistile površinu od 1,6 miliona, a deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite očistili su oko 140.000 kvadratnih metara.

Posljednji podaci sistematskog izviđanja, iz decembra 2022. godine, za područje Tuzlanskog kantona, opominju da više od 70 miliona kvadratnih metara ili 2,8 posto površine još nije sigurno za korištenje te se vodi kao sumnjiva površina na zaostale mine, minsko-eksplozivna i neeksplodirana ubojita sredstva. Općine Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak i dalje su najzagađenije, s najvećim procentom sumnjive površine u odnosu na ukupnu površinu općine.

Ukupna deminirana površina na području ovog kantona, od završetka Agresije na Bosnu i Hercegovinu, iznosi približno 36 miliona kvadratnih metara.

U Tuzlanskom kantonu prošle je godine bio jedan minski incident sa smrtnom posljedicom, a dogodio se u Lukavcu, na lokalitetu Trepale.

Prema podacima kojima raspolaže Kantonalna uprava civilne zaštite, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma dogodilo se više od 200 minskih nesreća na području Tuzlanskog kantona u kojima su smrtno stradale 123 osobe, a teže i lakše je ranjeno 136 osoba.

Apel građanima

Mirza Džinović, vršitelj dužnosti direktora u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Tuzla, uputio je apel građanima da maksimalno vode računa o poštivanju svih obilježenih sumnjivih površina i da ne ulaze u takve lokacije.

- To su najčešće šume, pašnjaci i poljoprivredna dobra, jer smo u prethodnim godinama imali veliki broj smrtno stradalih i povrijeđenih lica na tim mjestima. Osim toga, bio sam na područjima gdje se radilo čišćenje kasetne municije, tzv. zvončića iz avionskih bombi. To se područje nalazi u Sapni i od kraja rata bilo je obrađivano poljoprivrednim mašinama. Veliki dio tih minsko-eksplozivnih sredstava nije aktiviran, a pirotehničari i demineri čiste sve: od čahure, zrna, bilo kakvog metala koji nađu. Procjene koliko će čega naći na određenom terenu zavise i od pripremnih radnji, informatora i informacija koje dobivaju - rekao je.