Probioticima do ravnoteže: Kefir i kiseli krastavci ubijaju loše bakterije

Objavljeno: 19.02.18 u 22:15

Fermentirana hrana, poput mliječnih proizvoda i kiseloga kupusa, sadrži dobre bakterije koje se bore protiv štetnih u crijevima. Idealna ravnoteža je 85 posto dobrih i 15 posto loših bakterija.

Kako biste osnažili imunitet, birajte kvalitetne izvore proteina i “dobrih“ masnoća, antioksidanasa te probiotika i prebiotika, kažu nutricionisti.

Glavnina stanica imunološkog sistema nalazi se u crijevima. Tijelo je domaćin milijardama bakterija, od kojih je većina “dobrih“, korisnih bakterija, dok neke mogu biti i štetne, a mikroflora je najgušće naseljena u crijevima.

Probiotici su naziv za određene sojeve bakterija koji povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te bakterije se prirodno nalaze u hrani ili se hrana njima obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodatka prehrani, savjetuju nutricionisti.

Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju. Najčešće korišteni probiotici su vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Fermentirana hrana Probiotici iz mlijeka i jogurta ublažavaju alergije Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihovo prisustvo upućuje na zdravu mikrobiotiku. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratkolančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja, stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija.

„Dobre bakterije” u debelom crijevu i ravnoteža crijevne mikroflore odgovorni su za cjelokupno zdravlje. I fermentirana hrana, poput kiselog kupusa i krastavaca, ima probiotički sadržaj bitan za održavanje zdravlja probavnog trakta.

Kiseli kupus sadrži soj dobrih bakterija, laktobacila plantarum, koje su odlične za probavu i imunološki sistem, a bogat je i vitaminom C. Pomaže protiv gripe, a u crijevima pomaže stvaranje antitijela, koja se bore protiv E. coli i salmonele.

I kiseli krastavci sadrže vitamine, poput vitamina C, A i vitamina B grupe. Snažan su antioksidans i probiotik. Uravnotežuju probavu i ubrzavaju stvaranje dobrih.

Osim jogurta, i kefir je fermentirani mliječni napitak, bogat dobrim bakterijama. Proizvodi se tako što se zrno kefira doda u mlijeko, a to potiče fermentaciju. Sve to izaziva nastanak širokog spektra probiotskih bakterija, kojih ima u kefiru, koje su od velikog značaja za crijevnu floru. Preporučuje se kod gljivičnih oboljenja i za jačanje imuniteta.

Prebiotici predstavljaju hranu korisnim bakterijama i zajedno s probioticima čine imunološki tandem. Prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sistema i omogućuju njihovo naseljavanje u mikrobioti debelog crijeva. Pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal i povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Prebiotici potječu iz biljnih izvora, a najviše ih ima u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane.

Od 100 biliona bakterija koje žive u probavnom sistemu, idealna ravnoteža je 85 posto dobrih i 15 posto loših.

Narušavaju je kofein, procesirana hrana, stres, uzimanje antibiotika i drugih lijekova. Uz to, starenjem se smanjuje količina želučane kiseline bitne za rast dobrih bakterija, a to omogućuje razmnožavanje loših.

Loše bakterije hrane se rafiniranim ugljikohidratima i šećerom, zbog čega ljudi koji ih unose često imaju problema s crijevima. Simptomi razmnožavanja loših bakterija su od intolerancije na hranu do kroničnog umora, autoimunih bolesti i kožnih poremećaja, kao što je psorijaza.

Opskrba crijeva dobrim bakterijama pomaže da se simptomi povlače.

Jogurt je fermentirana prerađevina mlijeka. Bogat je kalcijem i proteinima. Najvredniji sastojci jogurta su dobre bakterije važne za pravilnu i uravnoteženu probavu. Neke od njih su laktobacili, bifidus i acidofilus. Po definiciji, jogurt mora sadržavati određene razine zdravih bakterija, no neki sadrže više nego drugi. Jogurti s oznakom “probiotički jogurt“ sadrže probiotičke sojeve kao dodatak drugim bakterijama.