Među prvim aviokompanijama koje su donijele tu odluku je Air France, ali i njena podružnica Air France KLM iz Nizozemske. Identično je postupio i finski avioprijevoznik Finnair, kao i Lufthansa, skandinavski SAS te još neke aviokompanije.

- Tek će se vidjeti ko je dobio, a ko izgubio zbog toga. Mislim na različite države i njihove zračne prostore. Negdje će biti manje prometa, a negdje će on biti pojačan. Teško je sad procijeniti., ali ubrzo će biti poznato koje će preferencije zrakoplovne kompanije imati - navodi Primorac.

On podsjeća da je ovo samo još jedna kriza na koju ne možemo utjecati, a koja ima veliki značaj za zrakoplovne kompanije i pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

Navodi kao primjer nedavne sukobe između Izraela i Gaze, kao i sukobe u Ukrajini, gdje je još od obaranja putničkog zrakoplova raketom zatvoren dio zračnih prostora.

- Prema trenutno dostupnim informacijama i podacima o prometu, naša je procjena da ove trenutne promjene u zračnim koridorima i preletima neće značajnije utjecati na intenzitet zračnog prometa iznad BiH. Zanemariv je broj letova koji idu preko zračnog prostora BiH, a da su im polazne ili krajnje destinacije u Bjelorusiji. Također, i broj letova koji idu preko BiH prema i od Rusije, tek dva posto od ukupnog broja letova. To spominjem zbog najave da bi mogli biti zabranjeni neki letovi europskih prijevoznika prema Rusiji zbog ove situacije  pojašnjava direktor BHANSA-e.

Po njegovim riječima, glavni tokovi prometa preko BiH najčešće idu od zemalja zapadne Evrope prema Grčkoj i Turskoj. Taj promet je preko 80 odsto od ukupnog prometa koji nadzire BHANSA, a na isti neće utjecati situacija u Bjelorusiji.