open-navfaktor-logo
search
Intervju
Prim. dr. Bosanko Horozić: O KCUS-ovom izolatoriju, smrtnosti od COVID-19, politici koja urušava zdravstvo, Općoj bolnici...
Prim. dr. Bosanko Horozić, koordinator je Kriznog štaba Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koordinator rada Izolatorija na Podhrastovima i šef Odjela kliničke endokrinologije u KCUS-u.
26.08.2020. u 08:48
get url
text

U razgovoru za Faktor, između ostalog, pojašnjava šta je KCUS od početka epidemije koronavirusa do sada uradio, kako je organiziran rad Izolatorija, kako komentira stalne napade na KCUS, koji je problem to što Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" još nema izolatorij, kada će pacijenti u BiH dobiti efikasne terapije za liječenje COVID-19...

Koordinator ste Kriznog štaba Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Kako biste ocijenili rad KCUS-a proteklih mjeseci i šta je sve od početka marta, kada su evidentirani prvi slučajevi oboljelih od COVID-19 u BiH do danas, urađeno u ovom zdravstvenom centru?

- Krizni štab je uspostavljen krajem januara, a pripreme su počele još i ranije, prenamjenom Klinike za plućne bolesti Podhrastovi u Izolatorij. Praktično, od uspostavljanja do danas, Krizni štab je u permanentnom zasjedanju, te smo svi skupa sa direktoricom KCUS-a 24 sata na raspolaganju i u komunikaciji jedni s drugima, kako bi na vrijeme prepoznali i spriječili prijetnje koje sa sobom nosi pandemija COVID-19 virusa.

Transformacija Klinike Podhrastovi u Izolatorij tekla je uporedo s primanjem i liječenjem najtežih pacijenata kojima je trebala respiratorna podrška. Napominjem, da smo u januaru imali jako malo infomacija o ovoj bolesti, te smo radili u nepredvidivim uvjetima, gdje smo se susretali s potpuno novom bolešću, uz istovremeno rješavanje problema nedostatka zaštitne opreme, itd.



Kako bi zaštitili pacijente od znatiželjnih pogleda i posljedične stigme, te omogućili njihov lakši transfer, napravili smo potpuno novi prilaz Izolatoriju. Konačno, omogućili smo ambulantnim vozilima da pacijente transportuju do samog ulaza u Izolatorij. Nažalost, još viđamo slike Izolatorija i pacijenata u novinama, te koristim priliku da zamolim novinare da to ne rade i da poštuju privatnost i dostojanstvo naših pacijenata.

U Izolatoriju je instalirana sva potrebna laboratorijska oprema, RTG aparat, kao i potpuno nov najmoderniji CT aparat koji su od tada neprekidno u funkciji.

Istovremeno, kako se priliv pacijenata povećavao i mi smo povećavali broj zdravstvenih radnika koji su bili na raspolaganju bolesnicima i raspodjelili ih u timove, koji rade 24 sata svih sedam dana u sedmici.

Cijeli jedan odjel smo transformirali u odjel intenzivne njege koji je neprestano pod nadzorom anesteziologa, te je opremljen za liječenje najtežih bolesnika. Ukupni kapacitet Izolatorija je do 100 kreveta, što ovisi od broja najtežih bolesnika. Napominjem da najteži bolesnici zahtijevaju smještaj u jednokrevetnim sobama. Danas su u Izolatoriju našim pacijentima na raspolaganju 42 zdravstvena radnika u jednoj smjeni.

Radi zaštite uposlenika te sprečavanja širenja zaraze među njima, uspostavljeni su trijažni punktovi na lokacijama u krugu KCUS-a, na klinikama na Jezeru, Pedijatriji, Ginekologiji, Dječijoj hirurgiji. Punktovi su opremljeni informacionim sistemom, bezkontaktnim termometrima, te potrebnim kadrom. Svaki dan trijažne punktove "opslužuje" 60 do 70 zdravstvenih radnika. Važno je napomenuti da smo za pacijente oboljele od malignih oboljenja, hematoloških oboljenja, te za pacijente koji su na dijalizi, obezbijedili posebne trijažne punktove, kako bi sveli na minimum mogućnost zaraze ovih posebno osjetljivih grupa tokom trijaže.

U krugu KCUS-a smo u početku pandemije osposobili privremeni opservacioni punkt na Klinici za dermatologiju za sve pacijente koji trebaju hitnu kliničku evaluaciju, ali istovremeno postoje i indicije da su pozitivni na COVID-19. Na tom punktu su dobili svu potrebnu medicinsku njegu i istovremeno bili izolovani dok se ne utvrdi da li su pozitivni na COVID-19 ili ne. Nakon što dobijemo rezultate testiranja, negativne pacijente upućujemo na nastavak tretmana na odgovarajuće klinike, a pozitivne u izolacione sobe, koje su oformljene pri svakoj klinici ili u Izolatorij Podhrastovi ako je procijenjeno da je pacijent dominantno respiratorno ugrožen. Trenutno dnevna bolnica za opservaciju funkcionira u sklopu Izolatorija Podhrastovi, i na raspolaganju je svim zdravstvenim ustanovama u Kantonu Sarajevo. Da pojednostavim, to u praksi znači, da sve zdravstvene ustanove, uključujući i Opću bolnicu, svaki dan, u ovaj punkt upućuju pacijente za koje sumnjaju da su pozitivni na COVID-19, a pri tome imaju naglašene druge bolesti.

Moram naravno spomenuti i naš angažman oko uspostavljanja izolatorija na Građevinskom fakultetu, koji je uspostavljen po naredbi Kantonalnog Kriznog štaba. Izolatorij je služio za tretman lakših pacijenata, koji nemaju potrebu za kontinuiranom kiseoničkom podrškom. Po primitku naredbe Kriznog štaba, u roku od 48 sati, Građevinski fakultet i prilaz fakultetu su prilagođeni za prijem više od 200 pacijenata. Ovaj posao je urađen u saradnji sa Kriznim štabom KS, Civilnom zaštitom, te Općinom Centar. KCUS je za ovaj izolatorij izdvojio laboratorijsku opremu, RTG aparat i potreban kadar. Nakon građevinskih radova na prilagodbi prostora, 120 radnica uposlenica KCUS-a, su izvan redovnog radnog vremena u roku od 12 sati očistili i dezinfikovali sve prostorije, i pripremilo krevete i posteljinu za prijem pacijenata.

Ovaj primjer navodim kako bi javnosti predočio u kakvim uvjetima i pod kakvim opterećenjem KCUS radi već šest mjeseci, i pri tome postiže izvanredne rezultate. Napori ljudi koji sve to rade ne smiju se igorirati. Kao što znate po prestanku stanja nesreće, ponovo po naredbi kantonalnih vlasti, izolatorij je rasformiran. Ovo je samo dio najvažnijih aktivosti koje su proveli uposlenici KCUS-a, a po instrukcijama i naređenjima kriznog štaba.

Naravno, kontinuirano smo primali i sve ostale pacijente koji su zahtijevali hitan tretman tercijernog nivoa, u skladu sa naređenjima Kantonalnog kriznog štaba.

Krizni štab je, naravno, cijelo vrijeme od početka pandemije pa do danas radio i radi na nabavci zaštitne opreme, kontinuirano radimo i na unapređenju svih protokla za liječenje pacijenata na osnovu najnovijih svjetskih saznanja i smjernica.

Moram reći da smo svim zadacima pristupili sa puno entuzijazma i velikim elanom, prvenstveno svjesni da smo u tim prvim danima pandemije u KS bili prepušteni sami sebi. Da je bilo drugačije naš odgovor na pandemiju bi bio neuporedivo gori. Mnogo toga smo uradili, a sva medijska kampanja koja se vodila i danas se vodi protiv KCUS-a samo nas je dodatno motivirala. Zato koristim ovu priliku da se tim medijima zahvalim na doprinosu koji su dali u borbi protiv pandemije. Da, malo je reći da smo zadovoljni postignutim, nastavit ćemo i dalje istim tempom, iako smo iscrpljeni jer već pola godine KCUS je jedina zdravstvena ustanova koja liječi najteže oblike COVID-19 infekcije u Kantonu Sarajevo i šire.

No, i pored rezultata koje ističete, iz određenih krugova ne prestaju napadi prema KCUS-u. Kako to komentirate?

- To što se događa u zadnjih šest mjeseci samo je nastavak kampanje koja se već duže vrijeme vodi protiv KCUS-a iz određenih političkih i nekih drugih krugova, uz svesrdnu podršku dijela medija. U toj kampanji s ciljem postizanja određenih političkih poena, dotični se služe izvrtanjem činjenica, iznošenjem nepostojećih podataka, neobjektivnim informiranjem itd. Ono što se mora reći, u vezi ove kampanje, je da svi oni medijski i politički eksponirani kritičari, svojim ponašanje urušavaju zdravstveni sistem i namjerno nanose štetu i pacijentima i zdravstvenim radnicima. Ako zaista žele pomoći, oni imaju mogućnost to i uraditi. Nažalost, cilj ove kampanje nije pomaganje pacijentima, već skupljanje jeftinih bodova nauštrb zdravstva. To je poražavajuće.

U kratkim crtama ću Vam pokušati objektivizirati ovu moju konstataciju. Na početku pandemije, kada u KS u februaru nije bilo oboljelih, mediji su pisali kako KCUS krije da je izolatorij pun, da se mrtvi iznose noću da se ne vidi, da krijemo podatke i ne informiramo javnost, a u stvari mediji su jednostavno iznosili neistine, netačne podatke, da ne koristim grublje riječi. Danas je priča slična, ponovo krijemo podatke, ali sada izolatorij nije pun već prazan.

Sigurno se sjećate i drame oko testiranja. Nezadovoljna malim brojem testiranja, javnost je sav svoj gnjev usmjerila na KCUS, a na osnovu medijske propagande, iako je sasvim jasno da KCUS nije bio institucija koja indicira testiranja.

Podsjećam da se i sada, kao i tada, testiranja provode po osnovu uputnice i zahtijeva kolega porodičnih ljekara i epidemiologa. Nadalje, kada smo praktično prvi u BiH, formirali trijažne punktove, komentari su bili više nego neprimjereni i maliciozni. Slušali smo i čitali, kako je cirkus došao u KCUS, a kada su nakon 15 dana sve zdravstvene ustanove u KS i BiH uradili istu stvar, to se tretiralo kao pravi potez.

Danima su novinari, u jutarnjim satima, slikali naše trijažne punktove i pričali o gužvama na KCUS-u, a nikada to nisu uradili kasnije tokom dana kada tih gužvi nije bilo.

Ovih dana, kada je u javnost izašla slika ortopedske ambulante u Općoj bolnici, u kojoj je velika gužva i pacijenti sjede zbijeni jedan do drugog, niko ne govori loše o lošoj organizaciji prijema pacijenta, riziku od širenja COVID-19, kršenju epidemioloških uputa o distanci, već se govori kako Opća bolnica puno radi.



Pri tome se KCUS-u, koji mjesecima radi iznad svojih mogućnosti, uporno govori da ne radi ništa. Na kraju, svi pacijenti, koji se zaraze COVID-19 u Općoj bolnici, radi loše organizacije prijema pacijenata i neprovođenja zaštitnih mjera, moraju završiti na KCUS-u.

Nadalje, optužbe da je KCUS rasformirao Izolatorij na Građevinskom fakultetu, te da imamo 1.000 praznih kreveta, da smo zatvorili kapije, već su postale urbane legende. Ponavljam da cilj ovih optužbi jedino može biti prikrivanje tuđeg nerada i nesposobnosti, kako bi se nastavilo ne raditi i u izolatoriju na Bjelavama ili bilo gdje drugo.

Zamislite kakav bi bio odgovor na COVID-19, koliko bi mrtvih imali, da svi mi koji radimo svaki dan, idemo gostovati po medijima, slikati se i slično? Kako bi to izgledalo? I umjesto da bar zahvalite onima koji savjesno rade svoj posao, nas dio javnosti i političara, uporno vrijeđa i nipodaštava. Zamislite, kada KCUS kroz "zatvorene kapije" dnevno propusti 1.500 i više pacijenata radnim danom, koliko bi ih propustili tek da ih otvorimo.

Bez trijažnih punktova ne možemo kontrolisati širenje virusa u Kliničkom centru, a kapije su otvorene čim ovoliko pacijenata ulazi svaki dan!

Molim Vas, recite Vi meni, kako reagirati na ovakve komentare ili kako ne reagirati i ostati normalan. Usput, postoji ili ijedna zdravstvena ustanova na svijetu trenutno, a da nema trijažni punkt?

Na kraju, moram pomenuti i onu narodnu poslovicu koja kaže "nije važno šta se kaže, već ko kaže".Najveći kritičari KCUS-a dolaze iz stranaka koje su u periodu decembar 2019. - januar 2020. bile na vlasti. Tada je bilo jasno da nam pandemija kuca na vrata. Umjesto da tada, u povoljnim uvjetima i po povoljnim cijenama nabave zaštitnu opremu za zdravstvene radnike, pripreme planove o zaštiti građana od pandemije, oni su se borili za ostanak na vlasti i prebrojavali ruke. Sada žestoko kritikuju loš odgovor na pandemiju...

Druga grupa kritičara su ljekari koji su u jeku pandemije zamrznuli svoj ljekarski status i iz skupštinskih klupa različitih parlamenata i skupština, kritikuju one ljekare koji rade sada kada je to najpotrebnije. Zar treba išta više reći o takvim ljudima?

I na kraju neki bivši zdravstveni radnici i političari, koji su nekoliko decenija radili u ovom istom sistemu i razvijali ga, ovih dana radi lične promocije uporno kritikuju koristeći vulgarnu retoriku. Ti isti ljudi su 40 godina bili učesnici i donosili odluke, a ipak nisu ostavili značajnog traga u sistemu. Zaista je tužno i prosto se ponekad stidim čitati neke od njihovih izjava i komentara.

Koordinator ste rada i Izolatorija na Podhrastovima, trenutno jedinog u Sarajevu. Kako Izolatorij funkcioniše? Koliki je njegov kapacitet i koliko je medicinskog osoblja na raspolaganju pacijentima?

- Izolatorij u Podhrastovima ima oko 100 kreveta i opremljen je za prijem i tretman najtežih pacijenata sa respiratornim tegobama. Kažem oko 100 kreveta, jer se sobe neprestano prilagođavaju stanju pacijenata. Pacijenti sa teškom kliničkom slikom ne mogu dijeliti sobu sa drugim pacijentom. Rad u Izolatoriju je organiziran na osnovu najnovijih uputa i smjernica datih od relevantnih svjetskih autoriteta, poput WHO. Trenutno o našim pacijentima brine tim od 42 zdravstvena radnika u jednoj dvanaestosatnoj smjeni. Tokom jednog dana, 24 sata, u izololatoriju radi 84 zdravstvena radnika.

Izolatorijem rukovode infektolozi i anesteziolozi, a pridodati su im u timovima još internisti – intenzivisti, specijalisti raznih grana interne medicine i pulmolozi. 

Oni čine okosnicu tima, dok sve druge specijalnosti uglavnom pružaju potrebnu podršku. Naravno, ništa manje nisu bitne ni medicinske sestre i tehničari, inžinjeri radiologije, mikrobiolozi, laboranti, fizioteraperuti, servirke i radnice, bez kojih bi bilo nemoguće organizirati rad u Izolatoriju. KCUS je reorganizovao rad na velikom broju klinika, kako bi mogao odgovoriti zahtjevima i potrebama pacijenata u Izolatoriju.

Ima li Izolatorij dovoljan broj infektologa, anesteziologa, pulmologa...

- Imamo sasvim dovoljan broj ljekara svih profila koji su neophodni za adekvatno zbrinjavanje pacijenata koji su hospitalizirni u Izolatoriju. Infektolozi i anesteziolozi rukovode Izolatorijem i čine okosnicu timova koji su na raspolaganju našim pacijentima 24 sata. Ponovo ću naglasiti da pored njih, u radu Izolatorija participiraju i sve druge specijalnosti shodno potrebama pacijenata.

Imaju li pacijenti svu neophodnu terapiju, a medicinsko osoblje potrebnu zaštitnu opremu?

- Osnovni zadatak kriznog štaba i mene kao koordinatora jeste da obezbijedimo sve neophodne uvjete i lijekove za liječenje pacijenata hospitaliziranih u Izolatoriju. Ako me pitate, da li uvjeti mogu biti bolji, naravno da mogu. Nemojte zaboraviti da je Izolatorij smješten u relativno starom objektu, koji se i dalje svakodnevno prilagođava pacijentima i osoblju koje radi u njemu. Dakle, uvjeti su zadovoljavajući, ali konstantno radimo na poboljšanjima, kako bi bili još bolji. Zaštitna oprema je u ovom trenutku esencijalno sredstvo za rad u Izolatoriju. Za sada smo opremljeni najkvalitetnijom zaštitnom opremom, ali s obzirom na prirodu posla u Izolatoriju, ona se brzo troši tako da stalno ulažemo napore kako bi adekvatno zaštitili zdravstvene radnike koji su u direktnom kontaktu sa oboljelima.

Kakav je tretman pacijenata u Izolatoriju? Pitam Vas to jer smo u proteklom periodu imali priliku čuti kritične tonove, poput onog da na Podhrastovima umire puno pacijenata te da svi oni koji budu priključeni na respirator – umru.

- Teško mi je odovoriti na to pitanje, a da opet ne pomenem tendenciozne i neistinite medijske istupe raznih novokomponovanih autoriteta koji sipaju kritike, a pri tome nisu mjerodavni ni obrazovani za tako nešto. Činjenice su sljedeće: kroz Izolatorij su prošla 482 pacijenta, od kojih je nažalost umrlo njih 71. Napominjem da su hospitalizirani pacijenti sa najtežom respiratornom simptomatologijom uz nerijetko potrebnu i anesteziološku podršku, a da se među umrlim pacijentima nalaze i bolesnici koji su primljeni u Izolatorij iz Goražda i Bihaća. Također napominjem da je bilo pacijenata koji su došli kasno. Liječeni su po 10-15 dana u kućnim uvjetima te dolazili u Podhrastove u izrazito teškom i zapuštenom stanju. Naša statistika dakle uopće ne odudara od svjetskog prosjeka.

Podaci dalje jasno govore, a možete ih vidjeti u tabeli, da KCUS ima najmanju stopu smrtnosti u BiH. Govorim o postotku umrlih u odnosu na 100 zaraženih pacijenata. U KCUS-u je ta stopa 1.8. Da pojednostavim, od 100 oboljelih u Kantonu Sarajevo umire manje od dva oboljela, na nivou Federacije BiH od 100 oboljelih umire 2,6, a prosjek na nivou BiH je tri smrtna ishoda na 100 oboljelih. Dakle, podaci jasno govore da KCUS ima najmanju stopu smrtnosti u BiH, a pri tome smo jedini izloženi medijskom linču.

Nedavno ste se na svom Facebook profilu oglasili povodom aktalenih dešavanja vezanih za KCUS i Opću bolnicu "Prim. dr. Abdulah Nakaš". Kako komentirate vrlo česte istupe u medijima menadžmenta Opće bolnice o spremnosti da pomogne u zdravstvenom zbrinjavanju stanovnika Kantona Sarajevo i KCUS-u u borbi protiv epidemije izazvane COVID-19, a da s druge strane po tom pitanju ništa ili vrlo malo rade?

- Teško je dokučiti razloge zašto je to tako, odnosno zašto istupe u medijima kojima se obećava sve i svašta ne prate djela. Ponovit ću, samo dio onoga što sam već ranije rekao. Prije svega, napominjem da nijedna zdravstvena ustanova u Kantonu Sarajevo ne treba pomagati drugim ustanovama, dužnost, obaveza i posao svih nas je boriti se protiv pandemije. Na to nas obavezuje i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Zbog toga postoje i plaćamo zdravstvene ustanove – da liječe i pomažu pacijentima. Pri tome bi sve zdravstvene ustanove trebale sarađivati jedna s drugom, a ne prebacivati vruće krompire drugima. Ponavljam, i nakon silnih istupa menadžmenta Opće bolnice i priča o spremnosti da pomognu, na nedavnom sastanku Krznog štaba KS-a Opća bolnica je imala dva prijedloga, jedan da Izolatorij na Bjelavama vodi KCUS i drugi da isti izolatorij vodi Dom zdravlja. Pa gdje je ta pomoć i čemu služi Opća bolnica u Sarajevu?

Mislim da menadžment Opće bolnice nažalost koristi trenutnu lošu političku situaciju u KS. Pored toga, stiče se utisak da političke strukture zapravo ne haju puno za stanje zdravstvenog sistema, odgovor na COVID-19, te umjesto da izaberu ministra zdravlja, što im je najvažniji zadatak i posao, oni opstruiraju taj izbor i dodatno nas onemogućavaju u zbrinjavanju oboljelih. Dakle, ni ti političari ni menadžment Opće bolnice ne rade ono za šta su izabrani i za šta dobijaju plaće. Upravo suprotno, politika omogućava menadžmentu Opće bolnice da se ponaša ovako neodgovorno prema građanima KS. Zamislite situaciju u kojoj se KBC u Mostaru ponaša poput Opće bolnice. Šta bi bilo sa njihovim pacijentima?

Naravno, KCUS im u tome pomaže uveliko, jer je na sebe preuzeo kompletno zbrinjavanje pacijenta oboljelih od COVID-19 u Kantonu Sarajevo i otvorio prostor Općoj bolnici za neodgovorno ponašanje, a političarima za politička mešetarenja. Sada je u Sarajevu trend uzimanje strana, davanje podrške jednom ili drugom direktoru, umjesto fokusiranja na pacijente i brigu o onome što će nam COVID-19 donijeti na jesen. Nažalost o tome u Sarajevu ne možemo čuti ni riječi.

Činjenica je da Opća bolnica, koja se nalazi u glavnom gradu jedne države i šest mjeseci od početka epidemije, nema izolatorij. U čemu je, po Vama, problem i kako će se sve ovo završiti? Hoćemo li uskoro imati taj izolatorij?

- Opća bolnica je jedina zdravstvena ustanova u Federaciji sekundarnog nivoa i kapaciteta opće ili kantonalne bolnice koja nema Izolatorij. To svaki građanin Sarajeva treba da zna. Opća bolnica i dalje vješto izbjegava i izmišlja razloge i izgovore da ne preuzme odgovornost za formiranje izolatorija. Kao i Vi, tako i ja, iz medija saznajem da je rok da se prostor bivše Garnizonske ambulante pretvori u izolatorij 100 dana i to za neku prvu fazu, a druga faza, ma šta to značilo, ko zna kada. Čak i ovih prvih 100 dana, te prve faze, nas uvodi duboko u jesen, kada se nažalost očekuje pogoršanje epidemiološke situacije.

Naravno, kao što se licitiralo sa objektom bivše Klinike za vaskularnu hirurgiju, sada se traži da objekat bivše Garnizonske ambulante pređe u vlasništvo Opće bolnice. Šta će biti ako se kantonalne i federalne vlasti ne slože, možemo samo pretpostaviti. Zar je zaista potrebno vlasništvo nad objektom da bi ste vodili izolatorij. Ja ne mislim tako. Iskreno, volio bih da me Opća bolnica demantira i u najskorijem roku pokrene izolatorij.

Dolaze jesen i zima, a sa njima i moguće pogoršanje epidemiološke situacije. Nije li krajnje vrijeme da se svi uozbilje i počnu raditi svoj posao?

- Davno smo se trebali uozbiljiti. Sa dolaskom jeseni, dolaze i razna virusna oboljenja počev od gripe, sa respiratornom simptomatologijom sličnom COVID-19. Svima će nam biti teže. Brzo ćemo shvatiti koliko nam nedostaje izolatorij koji će liječiti pacijente sa lakšom kliničkom slikom i srednje-teškom kliničkom slikom. Samo potpuna sinergija zdravstvenog sistema može omogućiti uspješno prevazilaženje problema koje nosi nadolazeća jesen.

S obzirom na sadašnju situaciju, stanje oko izolatorija, te već uveliko započetu predizbornu kampanju koja zdravstveni sistem koristi prvenstveno za ostvarivanje političkih ciljeva, moram reći da sam skeptik. Kad znamo da se izbori planiraju u novembru, kada će epidemija respiratornih virusnih oboljenja biti na vrhuncu, moram izraziti zabrinutost. S druge strane KCUS će kao i do sada dati sve od sebe da bude na raspolaganju građanima KS, ali mislim da u ovom slučaju to jednostavno neće biti dovoljno. Shodno tome, apelujem na sve aktere, učesnike, političare i zdravstvene radnike da krenu hitno pripremati Kanton Sarajevo za predstojeću jesen.

Nakon više od 20 godina, u Kantonu Sarajevo imamo novi "Put pacijenta". Bili ste član Komisije, oformljene pri Ministarstvu zdravstva KS, koja je pripremila dokument "Način pružanja zdravstvenih usluga od primarnog, sekundarnog, do tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u KS". Jeste li zadovoljni urađenim? Šta je to što se promijenilo, odnosno poboljšalo i hoće li građani novom organizacijom rada zdravstvenih ustanova sva tri nivoa zdravstvene zaštite ovim zaista dobiti kvalitetniju i efikasniju uslugu javnog zdravstva kojom je do sada većina bilja nezadovoljna?

- Osnovni cilj je bio harmonizacija zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo, što će se postići adekvatnim opterećenjem svih nivoa zdravstvene zaštite, shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Dosta je urađeno, Opća bolnica je preuzela zbrnjavanje urgentnih pacijenata 24/7 za razliku od ranije prakse kada su to radili samo dva dana u sedmici. Primarna zdravstvena zaštita je prihvatila svoju ulogu, a to je da mora nositi najveći teret zdravstvene zaštite građana kantona na svojim plećima. Položaj Hitne medicinske pomoći je tačno definiran sa aspekta njihove nadležnosti. Naravno, Klinika urgentne medicine na KCUS-u također radi 24/7, s tim da je težište na zbrinjavanju pacijenta tercijernog i sekundarnog B nivoa dok Urgentni Centar Opće bolnice zbrinjava pacijente sekundarnog i sekundarnog B nivoa zdravstvene zaštite.

Slažem se sa kritičarima ovakvog načina raspodjele rada urgentnih centara, ali sa njim su se složili i na njega pristali svi koji su učestvovali u njegovoj izradi. Napominjem, da je ovo rješenje trebalo biti samo prva faza harmonizacije zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo, nakon koje će se provesti evaluacija, te donijeti odluke za unapređenje. Provođenje evaluacije i korištenje rezultata sa terena, je značajno pomenuti, jer su se do sada odluke rijetko donosile na osnovu činjeničnog stanja.

Drugi dio harmonizacije trebao bi se odnositi na ambulantno -polikliničku djelatnost i njenu organizaciju u Kantonu Sarajevo, kroz različite nivoe zdravstvene zaštite, ali kao što vidite to je još uvijek na čekanju, pretpostavljam zato što nam nedostaje ministar zdravlja, te što su se pojavile "preče" stvari. Bez obzira na to, mislim da je ovim dokumentom unapređena zdravstvena zaštita u Kantonu Sarajevo, povećana je "propusnost" za pacijente samim tim što imate dva urgentna centra koji rade 24 sata svih sedam dana u sedmici. Pacijenti manje "lutaju" s obzirom da Hitna medicinska pomoć i Dom zdravlja upućuju pacijente na dalji tretman na način kako je to definisano ovim dokumentom.

Za sada je saradnja po ovome pitanju između Opće bolnice i KCUS-a na zadovoljavajućem nivou. Konačno, da, mislim da je ovaj dokument unaprijedio zdravstvenu zaštitu građana Kantona Sarajevo, ali ima još puno posla koji treba uraditi kako bi građani dobili kvalitetan zdravstveni sistem.



Jedan ste od imenovanih članova Upravnog odbora Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protivmjera. Šta se radi po pitanju nabavke u svijetu priznatih efikasnih terapija (lijek Remdesivir...) protiv COVID-19 i kada se u BiH mogu očekivati?

- U aprilu 2020. godine, ministrica inostranih poslova BiH, Bisera Turković potpisala je dokument kojim BiH pristupa Sporazumu o zajedničkoj nabavci medicinskih protiv mjera za prekogranične zdravstvene prijetnje. Tim sporazumom BiH je dobila priliku da zajedno sa 28 zemalja EU i još osam zemalja izvan EU, zajednički nabavlja medicinske protivmjere na temelju postupka zajedničke javne nabavke. Četvrtog augusta ove godine Predsjednistvo BiH je imenovalo članove Upravnog Odbora Sporazuma koji će predstavljati BiH u ovom Sporazumu. Izabrani članovi Upravnog odbora su: dr. Alen Šeranić, dr. Luka Pirnat i ja. Sporazum će omogućiti BiH da po povoljnim cijenama i uz garanciju kvaliteta, nabavi neophodne medicinske protivmjere (lijekove, medicinske uređaje i drugu potrebnu med. opremu) za suzbijanje prekograničnih prijetnji zdravlju.

BiH je ovim Sporazumom dobila i priliku da nabavi pojedine medicinske protivmjere koje inače radi visoke potražnje ne bi mogla nabaviti na otvorenom tržištu. Naravno ovaj vid nabavke istovremeno minimizira mogućnost koruptivih i zakulisanih radnji kojih je bilo u proteklom periodu. U slučaju da nam pak ne odgovara postignuta cijena određene medicinske protivmjere nismo u obavezi da je nabavljamo ovim putem.

Trenutno su u toku dvije važne aktivnosti. Prva je nabavka lijeka Remdesivir koji se koristi u liječenju najtežih pacijentata oboljelih od COVID-19 virusne infekcije. Mi kao članovi UO smo uspjeli da u veoma kratkom roku prikupimo sve podatke koje je od nas trazila EK i predamo našu aplikaciju u predviđenom roku. Drugi proces koji je u toku je u vezi sa budućom vakcinacijom koja će imati za cilj suzbijanje COVID-19 infekcije. Moram istaći još sljedeće: svi rokovi za prikupljanje relevantnih podataka koji se zatijevaju su veoma kratki, od par sati do par dana, te iziskuju veliki napor nas trojice, ali i pomoć svih drugih struktura, prvenstveno Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva inostranih poslova BiH. Istakao bih dr. Dušana Kojica iz MCP i gosp. Almira Šahovića iz MIP koji su nam pružili značajnu pomoć. Dakle BiH ravnopravno učestvuje u navedenim procesima.

Niko nije imun na COVID-19, ali od samog početka akcenat je stavljen na starije osobe i hronične bolesnike, među kojima su i dijabetičari. Iskustva su pokazala da su starije osobe sa dijabetesom, koje već imaju razvijene neke od dijabetičkih komplikacija (krvožilni problemi, visok pritisak), u grupi koja je prema dosadašnjim statistikama u najvećem riziku od teškog ishoda ako se zaraze virusom. Kakve biste preporuke, kao endokrinolog-dijabetolog, dali onima koji imaju ovaj zdravstveni problem?

- Pitanje koje mi najviše odgovara s obzirom da sam po vokaciji endokrinolog i dijabetolog. Svi hronični bolesnici su rizična grupa kada je riječ o infekciji COVID-19 virusom, pa tako i osobe sa dijabetesom. Rizik se multipilcira s obzirom na stepen izraženih kasnih komplikacija, koje su produkt lošeg vođenja osnovnog oboljenja, a prvenstveno se radi o kardiovaskularnim komplikacijama, oštećenju bubrežne funkcije i perifernih krvnih žila.

Prema saznanjima koja do sada ljekari imaju, osobe s dijabetesom nisu pod većim rizikom da se zaraze novim koronavirusom. Međutim, obole li od COVID-19, veća je vjerovatnost da će klinička slika kod takvih bolesnika biti teža. Među oboljelima od COVID-19, koji se liječe u jedinicama intenzivne njege, čak 32 posto ima dijabetes, a kod hospitaliziranih koji nisu u jedinicama intenzivne njege, njih 24 posto ima dijabetes. Rizik komplikacija COVID-19 gotovo je jednak kod osoba sa šećernom bolesti tipa 1 i tipa 2.

Procjenjuje se da oboljeli od dijabetesa imaju gotovo pet puta veći rizik od smrti od COVID-a. Osnovne preporuke bi bile kao prvo one standardne epidemiološke. Znači maksimalno izbjegavati nepotrebne kontakte, pa i odlaske u ambulante i druge zdravstvene institucije. Poštovati sve mjere predložene od strane nadležnih kriznih štabova. Kontakte sa svojim ordinarijusom održavati periodično telefonskim putem. Obezbijediti dovoljnu količinu lijekova za duži vremenski period. Redovno kontrolisati glikemiju bez obzira na vrstu terapije koja se koristi, te u konsultaciji sa ordinarijusom modificirati terapiju sa ciljem postizanja dobre regulacije glikemije. I na kraju svaku promjenu u zdravstvenom stanju odmah prijaviti ordinarijusu kako bi se spriječila pojava akutnih komplikacija dijabetesa (ketoacidoza, hipoglikemija...).

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.