Milorad Dodik se suočava sa hroničnim nedostatkom argumenata koji idu u prilog njegovoj potrebi da se što prije, mimo obaveze poštivanja vladavine zakona, formira vlast na državnom nivou. S obzirom na to da blokiranje rada zakonodavne vlasti, uprkos negativnim posljedicama po državu i sve njene građane, ne daje očekivane rezultate, zaprijetio je šef SNSD-a potpunim blokiranjem finansiranja rada državnih institucija.

Uzimajući u obzir činjenicu da je formalni predlagač budžeta Predsjedništvo BiH, a da je Dodik trenutno na njegovom čelu, jasno je zašto prijedlog budžeta još nije dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH. U situacijama poput te je predviđeno da Vijeće ministara BiH donosi odluke o privremenom finansiranju, koje se odnose na period od tri mjeseca i koje se donose sve do usvajanja budžeta.

- Ako ne dođe do odluke o privremenom finansiranju, državne institucije će ostati bez plaće. Ja u ponedjeljak neću dobiti plaću. Kakva je to poruka kada država nema budžet u sedmom mjesecu – kazao je Dodik krajem juna, uoči isteka ranije odluke o privremenom finansiranju.

Poruka je, sigurno, loša, a šalje je upravo Dodik blokiranjem usvajanja prijedloga budžeta u Predsjedništvu BiH. Međutim, on nije jedini. Blokadama se pridružio i njegov partner, šef HDZ-a BiH Dragan Čović.

- Prijedlog budžeta se već šest mjeseci nalazi u institucijama države i on se mora donijeti. Dopune smo pravili kroz odluku o privremenom finansiranju, koja istječe ove sedmice. Jasno je da će plaće biti podijeljene za juni, ali one za juli neće. Sve će stati. Naravno, mi ne priželjkujemo takav oblik problema, ali bojim se kako on svakim danom postaje sve više realnost. Možda će nas i to motivirati da brže završimo posao oko formiranja Vijeća ministara – poručio je Čović.

Iako tvrdi da ne priželjkuje takav problem, evidentno je da sve čini kako bi on nastao. Upravo zahvaljujući kadrovima njegove stranke na posljednje dvije sjednice Vijeća ministara BiH nije usvojena nova odluka o privremenom finansiranju. Na posljednjoj sjednici, koja je održana u utorak, nije se pojavio HDZ-ov ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda pa je ta tačka skinuta sa dnevnog reda.

- Kada ministar određenog resora nije na sjednici, povlače se sve tačke s dnevnog reda u vezi s tom oblasti – pojasnio je u utorak predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Da "tehnički mandat" Vijeća ministara BiH ne predstavlja prepreku za usvajanje odluka o privremenom finansiranju, potvrđuje period od Općih izbora 2010. godine do formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH u februaru 2012. godine. U tom je periodu Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu čak pet puta donosilo odluke o privremenom finansiranju, koje je potpisivao tadašnji predsjedavajući Nikola Špirić (SNSD).

Međutim, nezavisno o postojanju odluke Vijeća ministara BiH, finansiranje državnih institucija ne može biti dovedeno u pitanje. Uzimajući u obzir da je Dodik deklarativno vrlo privržen "slovu Dejtona", vrijedi podsjetiti na odredbe Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustava BiH.

- Ako se budžet ne usvoji blagovremeno, privremeno će se primjenjivati budžet iz prethodne godine – glasi član 8. stav 2 Ustava BiH.

Dakle, koliko se god Dodik i Čović trudili postojeću situaciju predstaviti kataklizmičnom, činjenice govore da će se, uprkos njihovim opstrukcijama, finansiranje institucija BiH neometano nastaviti na osnovu budžeta za prošlu godinu, što u praksi znači da će Dodik, ali i Čović, sigurno dobiti plaće za tekući mjesec.

Čak i da finansiranje institucija može biti ugroženo, vrlo je upitno da li bi Dodik sebi priuštio luksuz da bez plaća ostavi ogroman dio svog glasačkog tijela. Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, gotovo 35 posto svih uposlenih u državnim institucijama su srpske nacionalnosti, a ogromna većina njih žive na prostoru entiteta RS i čine Dodikovo glasačko tijelo na kojem temelji svoj politički kapacitet. Isto se odnosi i na njegovog partnera Dragana Čovića.

Prepreka za formiranje državne vlasti je, podsjećanja radi, namjera SNSD-a da ne poštuje Zakon o odbrani BiH, čiji član 84. propisuje obavezu institucijama BiH da provode potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo u NATO-u.