Posljednja u tom nizu je Slovačka, koja namjerava protjerati tri službenika Ambasade Rusije u Bratislavi. Oni se, navodno, dovode u vezu sa ubistvom Zelimkhana Khangoshvilija. Ovaj 40-godišnjak je u augustu prošle godine ubijen u berlinskom parku, a za ubistvo je optužen ruski državljanin Vadim K.

- Prema informacijama slovačkih obavještajnih službi, njihove aktivnosti bile su u suprotnosti s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima – kazao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Slovačke.

Dodao je da su zloupotrijebljene vize koje je izdao slovački konzulat u St. Peterburgu, dok istraživačka stranica Bellingcat izvještava da je jedan od osumnjičenih za planiranje ubistva u Evropsku uniju ušao koristeći slovačku vizu.

Sva trojica službenika Ambasade Rusije moraju napustiti Slovačku do 13. augusta.

U decembru prošle godine je Njemačka protjerala dvojicu ruskih diplomata zbog umiješanosti u ubistvo počinjeno u Berlinu, na što je Kremlj reagirao protjetivanjem dvojice njemačkih diplomata.

VEZANI TEKST - Otkriveni svi detalji: Kako su ruske službe organizirale atentat u srcu Evropske unije

Svježa iskustva sa Rusijom kao "faktorom stabilnosti" imala je i Bugarska, a glavnu ulogu su ponovo imali službenici Ambasade Rusije.

Ured bugarskog specijalnog tužioca je na osnovu informacija Državne agencije za nacionalnu sigurnost prošle godine istraživao prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije, te je otkrio da se od septembra 2018. godine bavio špijunskim aktivnostima. Navodno je, sudeći prema optužbama, vrbovao visokorangirane bugarske zvaničnike, među kojima je i jedan koji je imao pristup povjerljivim informacijama o Bugarskoj, Evropskoj uniji i NATO-u. Od njih je, navodi se, prikupljao informacije u obavještajne svrhe, a u zamjenu je pružao i materijalnu podršku.

Ruski diplomata je protjeran iz zemlje, te je proglašen za "personu non grata". Prethodno je, u septembru 2019. godine, bugarsko tužilaštvo iznijelo optužbe protiv Nikolaja Malinova, čelnika bugarskog Nacionalnog pokreta rusofila, zbog špijunaže u korist Rusije. U istom predmetu je Bugarska na deset godina zabranila ulazak u zemlju bivšem KGB-ovom generalu Leonidu Reshetnikovu, koji važi za osobu blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Jedanaestog septembra je tužilac Sotir Tsatsarov potvrdio da je Državna agencija za nacionalnu sigurnost izrekla desetogodišnju zabranu ulaska u zemlju i ruskom milijarderu Konstantinu Malofeevu, koji je, navodno, održavao kontakte sa Malinovom.

VEZANI TEKST - Špijunska afera potresa Balkan: Bugarska zabranila ulaz Rusima kojima je Dodik dodjeljivao priznanja

Ruski oligarh Konstantin Malofeev je, podsjećamo, u maju 2018. godine protjeran iz BiH, nakon što je preko banjalučkog aerodroma pokušao ući u našu zemlju.

- Konstantin Malofeev predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima – navodi se u dokumentu Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH.

"Stabilizirala" je Rusija 2016. godine i susjednu Crnu Goru, a kao jedan od aktera bio je upravo Malofeev. Među osumnjičenima za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, agenti ruske vojne obavještajne službe GRU.

Ruski državljanin Eduard Šišmakov bio je vojni ataše u Ambasadi Rusije u Poljskoj, a za zadaće destabilizacije Crne Gore i njenog članstva u NATO-u promijenio je lični identitet i dobio novo prezime – Širokov. Vladimir Popov je dvije godine ranije osumnjičen i za operaciju destabilizacije Moldavije s ciljem opstruiranja njenog puta ka članstvu u Evropskoj uniji.

Špijunska afera sa ruskim obavještajcima u glavnoj ulozi je u novembru prošle godine potresala i Srbiju, nakon što je objavljen snimak koji prikazuje službenika ruskog GRU-a kako podmićuje srbijanskog agenta.

VEZANI TEKST - Špijunska afera potresa Srbiju: Vučić digao sve na noge, Rusi vrbovali njegove agente

U međuvremenu su ruske diplomate, odnosno obavještajce koji su formalno bili uposleni u diplomatskim predstavništvima te zemlje, protjerivali Makedonije, Norveška, Velika Britanija, Hrvatska, Francuska, Poljska, Litvanija, Češka, Italija, Holandija, Danska, Latvija, Estonija, Rumunija, Finska, Švedska, Španija, Mađarska, te Sjedinjene Američke Države.

Uzimajući u obzir očigledne aktivnosti Rusije na destabilizaciji zemalja koje se nastoje integrisati u NATO i Evropsku uniju, te ilegalne aktivnosti koje uključuju organizaciju državnih udara, nereda i ubistava na teritoriju drugih zemalja, prijetnje ruskog ambasadora u BiH Petra Ivancova upućene u julu ove godine dobijaju na težini.

Ivancov je, podsjetit ćemo, u autorskom tekstu objavljenom u Glasu Srpske upozorio da nastavak kretanja BiH ka članstvu u NATO-u "dovodi u pitanje sigurnost i stabilnost" u zemlji.

VEZANI TEKST - Petar Ivancov: Jeste, mi smo protiv širenja NATO-a, a prijateljski odnosi sa RS-om su činjenica

Ruski državljani koji su u stanju "dovesti u pitanje sigurnost i stabilnost" BiH, a što potvrđuju iskustva iz navedenih zemalja, već borave ili su boravili u našoj zemlji. Pored ranije spomenutog Malofeeva, OSA je, podsjetit ćemo, zabranila ulazak u BiH i kontroverznom ruskom književniku Zakharu Prilepinu, koji je aktivno učestvovao na ukrajinskom ratištu, te Noćnim vukovima, koji su također imali ulogu u ukrajinskom ratištu i aneksiji Krima.

Sličnu ulogu je imala i posjeta ruskih Kozaka Banjoj Luci, koje je predvodio Nikolaj Đakonov. Isti ti Kozaci su prethodno učestvovali u borbama u Ukrajini, a u Banjoj Luci su boravili kako bi osigurali pobjedu Milorada Dodika na Općim izborima 2014. godine.

Odluke OSA-e o protjerivanju ruskih državljana iz BiH, ili o zabrani ulaska na teritorij naše zemlje, nailazile su na žestoke reakcije, kako Ambasade Rusije u BiH, tako i političkih struktura koje su pod direktnom kontrolom Kremlja, poput SNSD-a Milorada Dodika.