Studija koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), uz učešće Internacionalne organizacije rada, prva je analiza utjecaja rada na zdravlje, prenosi msn.com. 

Naučnici su tako otkrili da je diljem svijeta umrlo 745.194 od moždanog ili srčanog udara, a to je povezano s 55 ili više radnih sati u sedmici. U odnosu na 2000. godinu radi se o porastu od 29 posto.

Dr. Maria Neira, direktorica odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje WHO-a, je izjavila kako je prekovremeni rad poguban za zdravlje. Veliki postotak smrtnih slučajeva se odnosi na područja zapadnog Pacifika i južne Azije.

Studija je zaključila i kako prekovremeni rad možemo povezati s 35 posto većom šansom od moždanog udara i 17 posto većom šansom od srčanog udara, što se ne odnosi na one koji rade 35-40 sati u sedmici. Ove su podatke dobili i pregledom oko 3.000 studija koje su se bavile ovim pitanjem.

Iako studija nije uključila rad za trajanja pandemije, dr. Tedros Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a, izjavio je kako rad od kuće može samo doprinijeti ovom trendu u budućnosti.

Takav je rad postao normalan u većini industrija, gdje se lako gubi crta koja odvaja privatni od poslovnog života. Isto je tako puno preduzeća dalo puno otkaza, pa oni radnici koji su ostali rade prekovremeno, dodao je.

Je li vrijeme da se smanji broj radnih dana? 

Neira poziva na reformu upravo zbog ovih rezultata novog istraživanja.

- Vrijeme je da svi, vlade i zaposlenici, postanu svjesni činjenice da prekovremeni rad može voditi do prerane smrti - naglašava te dodaje kako već postoje kompanije koje od zaposlenika zahtijevaju da rade samo četiri dana u sedmici.

Istraživanja kažu da je takav potez povezan s osjećajem sreće, dok će dugi radni sati dovesti do razvoja bolesti pa i smrti.

Ghebreyesus misli da se treba skratiti i radno vrijeme te zaključuje:

- Vlada i zaposlenici trebaju zajedno raditi kako bi se složili oko granica kada je u pitanju rad kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenika.

Koja zanimanja negativno utječu na zdravlje? 

Rad noću, dugotrajno sjedenje u uredu, rad s opasnim hemikalijama ili izloženost štetnom utjecaju sunca... Čitav je niz faktora u poslovima koje radimo, a koji imaju štetan, ali i poguban utjecaj na naše zdravlje.

Evo koji poslovi povećavaju rizik od nekih vrsta zloćudnih bolesti.

Svi poslovi u uredu

Sjedenje za uredskim stolom može rezultirati većim postotkom raka debelog crijeva i maternice. Prema jednom njemačkom istraživanju, osobe koje radno vrijeme provode sjedeći u uredu imaju 24 posto veći rizik od raka debelog crijeva i 32 posto veći rizik od raka maternice.

Stvari postaju još gore za one koji rade prekovremeno: svaka dva dodatna sata koje provodite sjedeći na poslu rizik podižu za 10 posto.

Povremeno vježbanje u teretani ne ublažava negativne učinke, upozoravaju stručnjaci. Šta možete učiniti? Ustanite i krećite se češće tokom radnog dana, naročito nakon obroka. Redovno kretanje može itekako pomoći.

Manikirke 

Vaši savršeno sređeni nokti mogu biti po život opasni za osobu koja ih je uređivala. Naravno, ne samo vaši nego i deseci drugih koje je toga dana i sve druge dane dovela u red.

Zaposlenice salona za manikuru na svom radnom mjestu udišu otrovna isparavanja i kontaminiranu prašinu čime se povećava rizik od raka, ali i brojnih drugih respiratornih i reproduktivnih problema.

Stručnjaci za zaštitu na radu preporučuju da saloni za manikuru redovno dobro prozračuju klima uređajima s kvalitetnim filterima, a zaposlenice bi trebale nositi mantile s dugim rukavima, rukavice i maske te redovno prati ruke. 

Radnici u noćnoj smjeni 

Zračenje i otrovne hemikalije nisu jedine stvari koje mogu uzrokovati rak. Vjerovali ili ne, ometanje prirodnog cirkadijalnog ritma noćnim radom pod jakim umjetnim svjetlima može također povećati rizik od raka.

Istraživanje sa Univerziteta MIT tvrdi:

- Ćelijama je potreban svjetlosni znak, koji je poput dugmeta za resetiranje sata. Kada tog znaka više nema, gubite uobičajene ritmove u svakoj ćeliji u vašem tijelu. Kao rezultat, protein koji se naziva c-myc akumulira se u ćelijama, potičući rast i razvoj tumora.

Naučnici rade na lijekovima koji bi mogli ciljati gene osjetljive na svjetlost i pomoći u zaštiti zaposlenika noćne smjene.

Frizeri

Iako povremena boja za kosu ili minival ne predstavljaju osobiti rizik za prosječnu osobu, priča se mijenja za djelatnike u frizerskom salonu koji redovito tretiraju našu kosu. Aromatični amini u nekim bojama za kosu mogu povećati rizik od raka mokraćnog mjehura. Iako su te hemikalije navodno uklonjene iz boja za kosu nakon 1970-ih, nedavno istraživanje pokazalo je da su prisutni u krvotoku frizera, što je potaknulo dalju analizu.

Kako bi se rizik smanjio na minimum, radnici u salonima trebaju nositi rukavice kad god koriste hemijske proizvode i raditi u dobro prozračenim prostorima.

Radnici u laboratoriju 

Ponekad je opasna profesija posljedica nesretne mješavine faktora rizika - što je slučaj kod nekih poslova u laboratoriju. Istraživanje objavljeno u časopisu "Cancer Research" otkrilo je da su žene s porodičnom anamnezom raka dojke udvostručile svoj rizik radeći u kliničkom laboratoriju. Ako su radile s organskim otapalima, kao što je benzen, prije rođenja prvog djeteta, rizik je skočio za nevjerovatnih 40 posto. Naučnici su također otkrili sličan povećani rizik kod tvorničkih radnika i spremačica.

Automehaničari

Automehaničari su izloženi mnogim karcinogenim tvarima, kao i građevinski radnici (arsen, azbest, benzen) kao i tetrahloretile koji djeluje kao otapalo za masnoću i povezan je s rakom bubrega, mokraćnog mjehura i grlića maternice. Ispušni plinovi iz automobila su kancerogeni, što povećava rizik od raka pluća, mjehura, grkljana, jednjaka i želuca.