open-navfaktor-logo
search
Intervju
Predsjednik Pakistana: Indijske vlasti pokušavaju četiri miliona muslimana ostaviti bez domovine
Alvi je komentirao aktuelnu krizu u Jammu i Kashmiru, prijedlog malezijskog premijera Mahathira Muhammeda o uspostavi trilateralne saradnje Malezija-Pakistan-Turska, kao i druge regionalne teme
18.09.2019. u 13:30
get url
text

Predsjednik Pakistana Arif Alvi optužio je vlasti Irana za politiku pritiska nad manjinama i dodao da vlada indijskog premijera Narendre Modija sada radi na tome da četiri miliona muslimana u Jammu i Kashmiru ostavi bez domovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Alvije u intervjuu za AA komentirao aktuelnu krizu u Jammu i Kashmiru, prijedlog malezijskog premijera Mahathira Muhammeda o uspostavi trilateralne saradnje Malezija-Pakistan-Turska, kao i druge regionalne teme. Vlasti Indije su nedavno ukinule odredbu Ustava te zemlje koja je regiji Jammu i Kashmir garantirala specijalni status i nametnula brojna ograničenja muslimanima u toj regiji.

Na upit novinara AA o krizi koju Indija odbija riješiti implementacijom ranijih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Alvi je kazao da prvo duguje zahvalnost Republici Turskoj i njenom predsjedniku Recepy Tayyipu Erdoganu na hrabrom zalaganju za kašmirsko pitanje i insistiranje na implementaciji rezolucija.

Potsjetivši kako je bivši premijer Indije Jawaharlal Nehru svojevremeno lično tražio da se kriza u Jammu i Kashmiru pod okriljem UN-a i da je obećao da će do 60-ih godina prošlog vijeka održati plebiscit na kojem će narod te regije odlučiti o svojoj budućnosti, pakistanski predsjednik Alvi je kazao da je Nehru potom odustao od vlastitih inicijativa i odbio raspravu na svim međunarodnim formatima.

-Indija trenutno teroristilkim aktivnostima tretira aktivnosti pokreta za slobodu u Kashmiru. To je pokret koji je priznat i pod okriljem UN-a, a Indija sada hoće da ga proglasi terorističkom organizacijom. Suprotno Sporazumu iz Simle iz 1972. godine, Indija nikada nije održala niti jedan sastanak o Kashmiru i tvrdi da je ta regija neodvojivi i autohtoni dio Indije - kazao je Alvi.

Alvi je kazao da ga izuzetno brine bliskost koju aktuelna Mosijeva vlada ima sa filozofijom Nacionalnom volonterskom organizacijom (RSS) koju je uporedio s Hitlerovim nacistima koji su provodili etničko čišćenje i pritiska nad manjinama.

-Danas rade na tome da četiri miliona muslimana i Jammu i Kashmiru i Assamu ostave bez domovine. Bez obzira na to što UN kaže da se niko ne smije ostaviti bez domovine, Modi i dalje ide opasnim putem - kazao je Alvi.

Alvi se još jednom zahvalio Republici Turskoj i njenom narodu te je istakao da je posebno zahvalan što ga je neposredno nakon napada u Pulvami telefonom nazvao turski kolega Erdogan i potvrdio mu da razumije poziciju i stav Pakistana. Na upit da komentira pasivnost međunarodne i UN-a koji već 71 godinu ne rješavaju problem u Kashmiru i da li bi aktuelna kriza mogla dovesti do rata između Indije i Pakistana, Alvi je kazao da Pakistan želi dijalog i mir.

Podsjetivši da je pod okriljem UN-a posljednja rasprava o Kashmiru vođena daleke 1965. godine, Alvi je kazao da je indijski premijer Modi taj problem podigao na nivo da izazove reakcije svih država u svijetu. On je kazao da je prošlo 45 dana od nametnutih ograničenja kretanja, interneta i drugih mjera u Kashmiru te je dodao da niko ne zna šta se dešava u toj regiji i da je osam miliona ljudi osuđeno na život zatvorenika.

 -Indija je donijela pogrešnu procjenu da može vršiti pritisak i nametati odluke narodu Kashmira. Niko to ne može. Pogledajte Palestince, nisu pokleknuli pod pritiscima. Prije ili kasnije, vjerujem da će u Kashmiru biti održan plebiscit - kazao je Alvi.

Naglasivši da Pakistan želi mir i da je premier te zemlje Imran Khan već dva puta predlagao sastanak s indijskim kolegom, Alvi je kazao da Pakistan na putu trajnog mira nudi dva koraka za jedan korak Indije.

-Indija je svaki put odbijala naše prijedloge i misli da su one plod naše slabosti. Mi želimo mir zato što želimo prosperitet i spokoj u Pakistanu i Indiji, a ne zato što smo slabi. Indija je suočena s velikim siromaštvom, a nažalost ta zemlja se i dalje neprijateljski odnosi prema susjedima, uključujući i Pakistan. Žalosno je to - kazao je Alvi.

Predsjednik Pakistana Alvi je nedavno izjavio da muslimani ne žele rat, ali da će se braniti ako budu primorani, a na upit novinara AA da li to znači da Pakistan neće prvi posegnuti za ratom je kazao da Pakistan ne ćeli rat.

-Mi smo nuklearne sile. Prst fašističkog Modijevog režima je na okidaču nuklearne bombe i mnogo su uznemireni. U februaru je Pakistan oborio njihov avion, a oni su greškom srušili vlastiti helikoper. To pokazuje da su njihovi prsti opasni na okidaču i da se Indija ponaša neodgovorno. S druge strane, i Pakistan je nuklearna sila. Zato je važan mir u regiji. Pakistan je odgovorna država. Pilota njihovog srušenog aviona smo izručili - kazao je Alvi.

Prošlog mjeseca je malezijski premijer Mahathir Muhammed predložio da Malezija, Pakistan i Turska pokrenu zajedničku inicijativu za ujedinjavanje muslimanskog svijeta, a pakistanski predsjednik Alvi je kazao da je to važna inicijativa i da su na njenom čelu Mahathir, Erdogan i Khan koji su tri odvažna lidera sa jasnim vizijama.

-To su tri velike i ekonomski i demokratski jake zemlje. Smatram da nihova saradnja može izroditi mnogo toga dobrog za muslimane u svijetu - kazao je Alvi.

Pakistan podržava Tursku u borbi protiv terorističke organizacije FETO koja je u julu 2016. godine izvela krvavi pokušaj vojnog udara u Turskoj. Pakistanski predsjednik Alvi je kazao da je od prvog časa Pakistan stao na staru demokratski izabrane vlasti i naroda Turske. Dodao je da je na zahtjev turskog kolege Erdogana Fondaciji Maarif predao sve obrazovne ustanove u Pakistanu koje su bile povezane s terorističkom mrežom FETO-a.

-Smatram da je Turska ispravno pristupila toj borbi. Sretni smo i što je turski narod stao uz vladu. To je dobar primjer da vam na ovom svijetu niko ne može ništa ako iza sebe imate svoj narod - zaključio je Alvi.

Kriza u Kashmiru datira još iz 1947. godine kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90 posto populacije Kashmira koja je po povlačenju Britanaca tražila da se ta regija pripoji Pakistanu. Tadašnji knez, ipak je odlučio da Kashmir pripoji Indiji. Pakistan i Indija su tako 1947. godine ušli u prvi rat za Kashmir. Istim povodom dvije zemlje su ratovale ponovo 1965. i 1999. godine.

Indija kontroliše oko 45 posto Kashmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto. Indijski dio je nazvan Jammu i Kashmir i danas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji. Pakistan je dijelu Kashmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dvije autonomne teritorije nazvane Azad Kashmir (Slobodni Kashmir) i Gilgit-Baltistan.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nizom rezolucija predviđa da se status Kashmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenario zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.