Tada bi se na nivou institucija razgovaralo o svim otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske, ali i o zaključcima Vijeća Evropske unije u kontekstu podrške Republike Hrvatske provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

- S obzirom na to da predsjednica i premijer Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković kontinuirano izražavaju zabrinutost stanjem u BiH, i da pred međunarodnim govornicama tematiziraju društvene i političke prilike u našoj državi, pozivam ih da odmah nakon formiranja novog saziva Predsjedništva BiH načine zvaničnu posjetu Sarajevu, odnosno Predsjedništvu BiH - rekao je Komšić.

On smatra kako je potrebno razgovarati o svim otvorenim pitanjima između dvije države, pa čak i onim pitanjima koja su unutarnja pitanja BiH i Hrvatske na nivou institucija, u duhu razumijevanja i obostranog poštivanja.

- Vjerujem da je potrebno razgovarati o pitanju granica, povratu imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, problemu "Buškog jezera", ali i o svim drugim pitanjima za koje zvanični Zagreb izražava interes. S moje strane, u razgovoru sa novim kolegama u Predsjedništvu BiH učinit ću sve što je potrebno da, odmah iza posjete Briselu, prijem hrvatske  delegacije bude u samom vrhu prioriteta - navodi Komšić.

Kako je Republika Hrvatska u dva navrata glasala za zaključke Vijeća Evropske unije, po kojima se u BiH neodložno moraju implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, bez povlačenja poteza koji BiH mogu udaljiti od implementacije tih presuda, Komšić naglašava da bi bilo naročito korisno razgovarati o spremnosti Republike Hrvatske da kroz institucije EU-a i doista podrži zaključke Vijeća Evropske unije te implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje za osnovni cilj imaju osiguravanje jednakopravnosti svih građana Bosne i Hercegovine.

- Želio bih podsjetiti hrvatski državni vrh na zaključke za koje je Hrvatska glasala u Vijeću Evropske unije. S tim u vezi i na zaključak broj 4 Vijeća Evropske unije od 16. oktobra 2017. godine koji glasi:

Priznajući da se u Ustavu Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi navode kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), Vijeće ponovno ističe da načela jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti osigurana. Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija.

Kao i na zaključke 58. i 59. Vijeća Evropske unije od 28. juna. 2018. godine koji glase:

Zaključak 58: Vijeće prima na znanje najavu općih izbora zakazanih za 7. oktobar 2018. Vijeće žali zbog dosadašnje nespremnosti političkih stranaka na kompromis i snažno poziva vlasti Bosne i Hercegovine da hitno izmijene izborni okvir kako bi se osigurala provedba rezultata izbora iz oktobra 2018. U tom pogledu svi politički čelnici trebaju preuzeti svoju odgovornost i pronaći rješenje za Dom naroda Parlamenta Federacije. Vijeće smatra da bi izbornim reformama trebalo pristupiti u duhu dijaloga, kao važnom pitanju, pozivajući ujedno time Bosnu i Hercegovinu na provedbu preporuka OESS-a/ODIHR-a kako bi se zemlja približila evropskim standardima, uz poboljšanje demokratskih procesa budućih izbora. Vijeće prepoznaje i da bi se druga pitanja povezana s izborima, kao što su odredbe za održavanje lokalnih izbora u Mostaru i pitanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine, trebala rješavati pravodobno nakon izbora, u skladu s evropskim standardima; u tom pogledu Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija. Međutim, tim se reformama ne smije dovesti u pitanje program reformi.

Zaključak 59: Vijeće nadalje ističe svoju neupitnu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje te podstiče sva tijela i političke snage u Bosni i Hercegovini da prevladaju razdornu retoriku ukorijenjenu u prošlosti, okončaju veličanje osuđenih ratnih kriminalaca i aktivno promoviraju pomirenje, među ostalim putem obrazovanja. Vijeće podstiče Bosnu i Hercegovinu na daljnju aktivnu ulogu u regionalnoj suradnji i izgradnji susjedskih odnosa.

Iz navedenih zaključaka jasno je da je Republika Hrvatska, glasajući za ove zaključke, fokus stavila na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je vidljivo iz dokumenata Vijeća Evropske unije, ali, nažalost, nije vidljivo u političkoj praksi zvaničnika Republike Hrvatske - rekao je Komšić.

Zbog toga novi član Predsjedništva BiH poziva predsjednicu i premijera Hrvatske da dođu zvaničnu posjetu Sarajevu kako bi se razgovaralo o provođenju navedenih zaključaka uz podršku Evropske unije i Republike Hrvatske kao njene članice i naglašava:

- Na kraju, znajući da se zvaničnici Republike Hrvatske pozivaju na odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, moram istaći da se stiče gorak dojam da su zvaničnici Republike Hrvatske, kao i dobar dio javnosti u Hrvatskoj, itekako obmanuti u vezi sa sadržajem te odluke.  Ustavni sud BiH nigdje nije odlučio da se zabranjuje izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svih kantona i svih konstitutivnih naroda, jer to je nemoguće zato što se radi o ustavnoj normi. Stoga je nemoguće provesti odluku Ustavnog suda u slučaju Ljubić na taj način, jer takva odluka u tome smislu nije ni donesena. Da jeste donesena na taj način, nju bi, upravo sa stanovišta zaključaka Vijeća Evropske unije, bilo nemoguće primijeniti, jer to bi značilo ne samo udaljavanje, nego i onemogućavanje provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Vjerujem da ćemo uskoro imati priliku razgovarati o ovim i svim drugim detaljima koji se tiču navedenog - zaključio je Komšić.