Potrebni novi uposlenici: Zemaljski muzej BiH obilježava 130. rođendan

Objavljeno: 31.01.18 u 11:28

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, koji je jedna od najvažnijih naučno-obrazovnih i kulturnih institucija u zemlji, postoji već 130 godina, ali njegov pravni status još uvijek nije riješen, a time ni redovno finansiranje.

Marica Filipović, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, izjavila je za Anadolu Agency (AA) kako je pravni status Muzeja političko pitanje na koji oni ne mogu utjecati i da će biti potrebno određeno vrijeme kako bi se problem riješio.

-Mi pokušavamo prebroditi tu situaciju na različite načine. Nekada uspijevamo na bolji način, nekad lošije, kako kad - rekla je Filipović.

Smatra kako je jedini mogući način na koji bi se Muzej mogao izvući iz situacije u kojoj se nalazi, rješavanje pravnog statusa ustanove i da se kao posljedica toga primjenjuje finansiranje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, odnosno da se stavi u državni budžet kako bi finansiranje bilo redovito.

Istakla je kako pravni status podrazumijeva prava i obaveze.

-Mi smo toga svjesni i od toga ne bježimo. Sve obaveze koja bi država od Muzeja tražila, Muzej bi ispunjavao, a naravno u tome očekuje i svoja prava koja pripadaju jednoj instituciji koja bi dobila državni status - rekla je Filipović za Anadolu Agency (AA).

Podsjetila je da Ministarstvo civilnih poslova svake godine raspisuje konkurs i da je Muzej za projekt "Zaštita materijalnog i nematerijalnog kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa" nedavno dobio 490.000 KM.

-To su sredstva sa granta, nisu iz budžeta, koja ćemo mi utrošiti za zaštitu materijalnog i nematerijalnog nasljeđa, kulturnog i prirodnog, u našem Muzeju. Radi se o količini predmeta između tri i četiri miliona koji zaista zahtijevaju veliku brigu - kazala je Filipović.

Pojasnila je da je riječ o zaštiti od insekata, prekomjerne vlažnosti, održavanju čistoće, postavljanju izložbi, konzervaciji i preparaciji predmeta, studijskom izučavanju eksponata iz depoa i nizu drugih poslova.

Dodala je kako je riječ o sredstvima za djelatnost da bi očuvali nasljeđe koje je sticano 130 godina i koje su dužni ostaviti budućim generacijama u dobrom stanju, a u projektu su angažirani svi uposlenici Zemaljskog muzeja BiH.

Muzeju potrebni novi uposlenici

Filipović se osvrnula i na potrebu Muzeja za novim uposlenicima.

-Naša jeste želja da povećamo broj zaposlenih jer Muzej još uvijek radi s veoma smanjenim kapacitetom. U vrijeme obilježavanja stogodišnjice Zemaljskog muzeja, u Muzeju je bilo zaposleno 120 ljudi. Sada nas je manje od pola. Nas nema niti 50 u Muzeju - istakla je Filipović.

Ukazala je na veliku želju za povećanjem uposlenika, naročito stručnog kadra, tačnije kustosa, ali nije mogla precizirati kada će do toga doći.

Naglasila je i kako je riječ o veoma specifičnim zanimanjima uposlenika Muzeja i da za pojedine struke nema određenih školskih ustanova u BiH, a za primjer navela etnologe.

-Tu je najveći problem, jer se ne mogu školovati u Bosni i Hercegovini - rekla je Filipović koja smatra da bi jedno od rješenja ovog problema moglo biti sufinansiranje države u vidu stipendija, što bi bilo veliko olakšanje.

Podsjetila je kako su se stručnjaci Muzeja i do sada doškolovavali za određene struke za koje nisu mogli dobiti obrazovanje u BiH.

Istakla je kako je više puta pokušavano da se riješi problem školovanja etnologa na Univerzitetu u Sarajevu, ali da još uvijek nije došlo do toga.

-Prije nekih šest-sedam godina riješen je problem arheologa, s obzirom da je otvorena Katedra za arheologiju - podsjetila je Filipović.

Rekla je kako nemaju problem s biolozima, jer na Prirodno-matematičkom fakultetu ima dovoljno kadrova, ali da postoji problem sa segmentom u geološkom odsjeku, paleontološkim.

Saradnja sa muzejom u Beogradu i nove tematske izložbe 

Govoreći o projektima koje Zemaljski muzej namjerava uraditi u 2018. godini Filipović se osvrnula na poziv te ustanove posjetiocima da izaberu izložbu koju bi željeli vidjeti u ovoj godini. Podsjetila je kako je izbor bio između "Straha od životinja" i "Svijet koji nestaje", a da je upravo druga opcija izabrana.

-Tematske izložbe su nešto čime Zemaljski muzej privlači posjetioce da ponovo dođu u okrilje naše ustanove, jer brojni građani su vidjeli naše stalne postavke, ali kada im ponudimo neku kvalitetnu tematsku izložbu onda se ponovo vraćaju - rekla je Filipović.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u sklopu obilježavanja jubileja, dogovorio je saradnju s Etnografskim muzejom u Beogradu čija bi izložba trebala, najvjerovatnije u ljetnim mjesecima, gostovati u Sarajevu.

Izložba će imati etnografsku temu i bit će predstavljeni dijelovi nošnje i tekstilnog pokućstva s područja Srbije.

Iako posjetioci dolaze iz svih dijelova zemlje, regije pa i svijeta, uprava Muzeja nije sasvim zadovoljna brojem posjetilaca te ih nastoji privući na različite načine.

Filipović je rekla kako je u 2017. godini bilo negdje oko 50.000 posjetilaca koji su dolazili vidjeti stalne izložbene postavke, a godinu ranije 2.000 ili 3.000 posjetilaca manje.

Ukazala je na povećan broj posjetilaca s Bliskog istoka.

Smatra kako su povećanom broju turista doprinijeli projekt i saradnja s turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini u oblasti promocije Muzeja.

Posjete muzejima uvrstiti u školski plan i program 

Kazala je kako su započeli i projekt saradnje a osnovnim i srednjim školama i da su pozvali osoblje škola i ponudili popust na cijenu za organizirane posjete Muzeju.

-I tu imamo obećanja da će uvrstiti u svoj program i da će dolaziti više u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Stvar je u tome da školski plan i program ne obavezuje škole da vode učenike u muzeje. Mi smo pokušali utjecati putem amandmana na odluku Skupštine Kantona Sarajevo da u budžet uvrsti pomoć školama, da sufinansira dolaske škola iz Kantona u Zemaljski muzej. Međutim, taj amandman je odbijen - pojasnila je Filipović.

Zemaljski muzej BiH pokušava preko Prosvjetno-pedagoškog zavoda, koji je u sklopu Ministarstva obrazovanja KS, da u školski plan i program uvede obavezne posjete muzejima.

-Sada je to na nivou preporuke, ostavljeno je volji nastavnika da to učine - rekla je.

Govoreći o odjelima ili artefaktima koji privlače najveću pažnju posjetilaca, kazala je kako je nemoguće generalizirati, jer je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kompleksna ustanova i riječ je o tri muzeja.

-Koji dio muzeja će više privući pažnje, to zavisi od ličnog interesa posjetioca. Neki posjetioci više vole arheologiju, neki etnologiju, neki prirodne nauke - kazala je Filipović.

Ipak, dodala je kako učenici nižih razreda najveće interesovanje pokazuju za Odjeljenje za prirodne nauke, jer imaju priliku upoznati se i sa životinjskim i biljnim vrstama koje ne mogu vidjeti u svom okruženju.

-Strance jako zanima da vide Hagadu. Naravno i naše građane, ali stranci uglavnom traže mogućnost da pogledaju Hagadu. Do sad smo mi imali dosta ograničen pristup prostoru gdje se izlaže Hagada - kazala je Filipović.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine prolazi kroz proces obnove

Nada se da će završetkom rekonstrukcije tog izložbenog prostora, Hagada biti dostupnija.

Filipović je podsjetila kako je Muzej još uvijek u procesu obnove i da je riječ o velikoj ustanovi u kojoj uvijek ima posla.

U toku je realizacija projekta potpomognutog sredstvima Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu, a riječ je o uređenju prostora u Odjeljenju za arheologiju namijenjenog prethistorijskoj izložbi.

Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine pojasnila je kako je riječ o velikim radovima koji će trajati nekoliko godina.

Muzej je u 2017. uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i sredstvima s projekta za jačanje kapaciteta Odjeljenja za prirodne nauke uredio manju dvoranu koja će biti namjenjena za tematske izložbe, manja predavanja i slične sadržaje.

U toku je dogovaranje saradnje s turskom Agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA) na poslovima rekonstrukcije određenih prostora za depoe, popravkama i zamjeni prozora i tome slično.

Ipak, uprkos svim problemima s kojima se Muzej suočava već duži niz godina, njegov kolektiv je ponosan što ta ustanova obilježava svoj jubilej.

Povodom obilježavanja 130 godina postojanja, Muzej 1. feburara 2018. planira održati niz predavanja, izložbi, ali i radionica na kojima će učesnici moći učiti o stijenama i mineralima, cvijeću, otrovnim biljkama, gljivama, kao i tkanju, a ulaz za sve sadržaje je besplatan.