- Sva obavještajna struktura, pa i OSA, koja bi trebalo da služi interesima BiH, ne samo muslimana, usmjerena je na to da evidentira ko su ti navodno ljudi iz ruskog utjecaja i prema njima preduzima obavještajne i svake druge mjere – izjavio je Dodik.

O ruskom malignom utjecaju će se, dodao je, razgovarati i na sastanku članova Predsjedništva BiH sa Lavrovom, koji je zakazan za utorak.

VEZANI TEKST - Prijetnje Petra Ivancova treba shvatiti ozbiljno: Ruske "diplomate" umiješane u ubistva, nerede i državne udare

O postojanju ruskog utjecaja u BiH, i to malignog, svjedoči ponajviše kontinuirana i bezrezervna podrška neustavnoj i nezakonitoj politici Milorada Dodika, čije redovne prijetnje secesijom entiteta RS nailaze isključivo na podršku Rusije.

Reakcije Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) na Dodikovu neustavnu politiku bez izuzetka prolaze uz izdvojeno mišljenje Rusije, koja odgovornost za destabilizaciju stanja u BiH i stalne zastoje uglavnom fakturiše na druge adrese. Slična su iskustva i sa rasprava nakon podnošenja izvještaja visokog predstavnika pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), tokom kojih Rusija isključivo zastupa interese politika koje, prema ocjeni visokog predstavnika i svih ostalih članica Vijeća sigurnosti, predstavljaju prijetnju Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Otvorenim protivljenjem NATO integracijama BiH Rusija istovremeno otvoreno zagovara i nepoštivanje važećih zakona u našoj zemlji. Uprkos činjenici da je obaveza provođenja aktivnosti svih nadležnih institucija s ciljem članstva BiH u NATO-u propisana članom 84. Zakona o odbrani BiH, a zatim i nizom odluka, strategija i programa, Rusija podstiče domaće strukture koje su se "predomislile", te koje opstruiraju provedbu obavezujućih propisa. Zagovaranje nepoštovanja važećih zakona jedne države je samo po sebi skandalozno, te bi se sintagma "maligni utjeca" mogla čak ocijeniti i kao eufemizam za karakter ruske vanjske politike prema BiH.

Taj maligni utjecaj se ne ogleda samo u političkoj podršci snagama koje zagovaraju nepoštivanje Ustava i zakona BiH. Rusija aktivno djeluje i posredstvom Kremlju bliskih struktura, koje su već ranije širom svijeta prepoznate kao njihovi "izvođači radova" u pokušajima destabilizacije suverenih država.

Iste one strukture čiji je "maligni utjecaj" rezultirao ugrožavanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine kroz aneksiju Krima nerijetko su prisutne u BiH.

Ruski kozaci, koji su aktivno učestvovali na ratištu u Ukrajini, boravili su i u BiH tokom Općih izbora 2014. godine, predstavljajući se kao "kulturno-umjetničko društvo". Kozaci su u Banjoj Luci boravili pod supervizijom Zuraba Zhavchavadzea, koji je optuživan za pripremu aneksije Krima i koji važi za bliskog saradnika ruskog oligarha Konstantina Malofeeva. Kozake je u Banjoj Luci predvodio Nikolaj Djakonov, čije su aktivnosti na ukrajinskom ratištu evidentirale tamošnje službe.

Malofeevu, koji se dovodio u vezu sa pokušajem državnog udara u Crnoj Gori, je odlukom OSA-e, zbog čega se Dodik obrušio na tu Agenciju, zabranjen ulazak u BiH. Krajem maja 2018. godine je posljednji put pokušao ući u našu zemlju, ali mu je Granična policija BiH na Međunarodnom aerodromu Banja Luka uručila rješenje o protjerivanju iz BiH jer, kako se navodi u dokumentu, predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima.

Malofeev se u Banjoj Luci trebao sastati sa tadašnjim predsjednikom bh. entiteta RS Miloradom Dodikom. Tokom 2017. godine je u više navrata dolazio u našu zemlju, gdje se sastajao sa čelnicima entiteta RS. Na dan Općih izbora u BiH, 12. oktobra 2014. godine, Dodik je došao do hotela Kaldera kraj Banje Luke, gdje se sastao sa Malofeevom.

O "malignom utjecaju" Malofeeva svjedoči i njegova pozicija na crnim listama SAD-a i Evropske unije zbog uloge u destabiliziranju Ukrajine i organiziranju aneksije Krima. Prije šest godina je Ukrajina pokrenula krivičnu istragu protiv Malofeeva zbog finansiranja proruskih paravojnih skupina na istoku te zemlje, koje su se borile protiv ukrajinskih vladinih snaga u sukobima u kojima je stradalo više od 13.000 osoba.

Prošle godine je Bugarska zabranila ulazak Leonidu Reshetnikovu, koji važi za osobu blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Reshetnikov je bivši sovjetski i ruski obavještajac koji se penzionisao 2009. godine sa činom generala-pukovnika. Od 2009. do 2017. godine je bio direktor Ruskog instituta za strateške studije. Ta je organizacija široj javnosti poznatija po odgovornosti za pokušaj manipuliranja rezultatima američkih predsjedničkih izbora 2016. godine u korist Donalda Trumpa. Njegov zadatak u Bugarskoj je, prema tvrdnjama tamošnjih institucija, bio koordiniranje ruskih špijunskih operacija s ciljem preusmjeravanja ove zemlje članice NATO-a i Evropske unije ka Kremlju. Njegovo se ime spominjalo i u kontekstu pokušaja državnog udara u Crnoj Gori.

Reshetnikovu je u junu 2015. godine tadašnji predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik uručio Orden Njegoša prvog reda, a isto odlikovanje je pripalo i ruskom oligarhu Konstantinu Malofeevu.

Na "crnim listama" je zbog aktivnosti na destabilizaciji Ukrajine i ruska bajkerska skupina Noćni vukovi i njen lider Aleksandar Zaldostanov. Njima je odlukom OSA-e u martu 2018. godine zabranjen ulazak u BiH, na šta je burno reagirala i Ambasada Rusije u BiH.

Ulazak u BiH je zabranjen i kontroverznom ruskom piscu Zakharu Prilepinu, koji je, prema vlastitom priznanju i svjedočenjima njegovih saboraca, aktivno učestvovao na ukrajinskom ratištu.

Istraživačka stranica Bellingcat je u augustu ove godine objavile informacije o Konstantinu Aleksandroviču Pikalovu, osobi koja je povezana sa Kremljom i u čije je ime predvodio hibridne na Madagaskaru i u Centralnoafričkoj Republici.

Dvadeset i sedmog septembra 2014. je Pikalov letio u Beograd, a zatim je nastavio put u BiH, odnosno entitet RS. Vratio se preko Beograda 15. oktobra 2014. godine, a u periodu u kojem je boravio u našoj zemlji su održavani Opći izbori na kojima je pobijedio SNSD Milorada Dodika.

Ruski maligni utjecaj, kojeg Dodik uporno negira, nije zabilježen samo u BiH, već i u regionu i gotovo cijelom svijetu. Ruski obavještajci su ranije onačeni kao organizatori pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, a protjerivanju ruskih diplomata iz zemalja Evropske unije već redovno svjedočimo. Rusija je utjecala na rezultate američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, a njihove destabilizacijske aktivnosti su zabilježene i širom afričkog kontinenta, te na Bliskom istoku.