open-navfaktor-logo
search
Sastav Doma naroda
Posljednju riječ ne daje CIK: Krajem novembra Ustavni sud donosi važnu odluku za BiH
Postojeću odredbu Ustava FBiH, koja predstavlja osnov za donošenje odluke da se iz svake kantonalne skupštine bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko takav postoji, mogao bi u pitanje dovesti Ustavni sud BiH
31.10.2018. u 21:12
get url
text
Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH zakazana za 29. i 30. novembar

Centralna izborna komisija (CIK) BiH bi naredne sedmice trebala donijeti podzakonski akt na osnovu kojeg će se vršiti popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH. Sudeći prema raspravi koja je vođena na posljednjoj sjednici, izvjesno je da će se raspored mandata temeljiti na popisu stanovništva iz 2013. godine, što je suprotno odredbama Ustava FBiH koje nalažu da je osnov popis iz 1991. godine, ali i da će se Ustav FBiH poštivati u onom dijelu koji predviđa da će se iz svakog kantona birati najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u zakonovadno tijelo tog kantona.

Ukoliko CIK donese takvu odluku, te ukoliko se Dom naroda popuni na osnovu te odluke, otvorena je mogućnost da se ona poništi i da se samim tim ospori i utvrđeni sastav Doma naroda. Ne odnosi se to samo na nepoštivanje ustavnog principa prema kojem se proporcionalna zastupljenost temelji na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, već i na dijelu akta koji se odnosi na izbor pripadnika konstitutivnih naroda iz svakog kantona.

Postojeću odredbu Ustava FBiH, koja predstavlja osnov za donošenje odluke da se iz svake kantonalne skupštine bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko takav postoji, mogao bi u pitanje dovesti Ustavni sud BiH.

Podsjećanja radi, u januaru 2018. godine je tadašnja predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom nastoji osporiti navedenu odredbu Ustava FBiH. Ustavni sud BiH je još u aprilu obavio preliminarnu raspravu, na kojoj je zatražio mišljenje od OHR-a. Mišljenje je u dostavljeno 7. maja, a očekuje se da bi konačna odluka mogla biti donesena na jednoj od narednih sjednica Ustavnog suda BiH.

Prva naredna plenarna sjednica planirana je, prema informacijama Faktora, za 29. i 30. novembar, a otvorena je mogućnost da se na dnevnom redu te sjednice nađe i apelacija Borjane Krišto. Ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku prema kojoj se prihvata njena apelacija, otvorit će se mogućnost za osporavanje sastava Doma naroda utvrđenog po CIK-ovom podzakonskom aktu.

OHR je u dostavljenom mišljenju ocijenio da se postojeće odredbe Ustava FBiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da način izbora delegata u Dom naroda koji je propisan Ustavom FBiH osigurava jednakost svih naroda u ovom bh. entitetu.

- Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekom kantonu da imaju pravo na "vitalni nacionalni interes" zaštićen u tom kantonu, čak i kada je samo jedan od njihovih delegata izabran u skupštini. Odluka da takav delegat nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na kantonalnom nivou – navodi se u mišljenju OHR-a.

Članovi CIK-a, sudeći prema raspravi na posljednjoj sjednici, zanemarili su stav OHR-a prema kojem se raspored mandata treba temeljiti na popisu iz 1991. godine, sve dok se ne provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Parlamentarna skupština BiH usvojila je Strategiju BiH za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja predviđa projekte vezane za povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Napominjemo da su neki od tih projekata imali pet godina trajanja i trebali bi biti dovršeni do 2020. godine – podsjetio je Inzko.

S druge strane, podnositeljica apelacije Borjana Krišto smatra da bi Ustavni sud BiH trebao donijeti istu odluku kao onu koja je donesena nakon apelacije Bože Ljubića, a kojom su osporene odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na strukturu Doma naroda.

- Pošto se radi o istim odredbama i normi kao i u Izbornom zakonu, očekujem pozitivan ishod jer jednostavno je nemoguće u ovom slučaju izbjeći pozitivnu odluku, ako imamo u vidu sve ono što je ranije Ustavni sud donio prilikom osporavanja odredbi Izbnornog zakona BiH – izjavila je Borjana Krišto 3. oktobra 2018. godine.

Razlika između osporene odredbe Izbornog zakona BiH i odredbe Ustava FBiH je u konstataciji da se iz svakog kantona bira barem po jedan predstavnik konstitutivnih naroda, ali tek ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.

Od odluke Ustavnog suda BiH će, prije svega, ovisiti budućnost BiH, kako s aspekta sastava zakonodavne i izvršne vlasti, tako i zbog mogućih implikacija u vidu novog talasa tužbi Evropskom sudu za ljudska prava ukoliko se pripadnicima određenih konstitutivnih naroda u nekim dijelovima BiH uskrati pravo na izbor u Dom naroda.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.