Posljedice pomjeranja kazaljki na satu: Šteti zdravlju, izaziva depresiju, a besmisleno je

objavljeno: 29.10.2017. u 09:19

U noći sa subote na nedjelju je završeno ljetno računanje vremena, a zimsko je započelo vraćanjem kazaljki sata za jedan sat unazad.

Povratak s ljetnog na zimsko, odnosno standardno računanje vremena, uprkos dužem spavanju, kod većine ljudi neće rezultirati nekom naročitom ugnodnošću, naprotiv. Vraćanjem kazaljki unazad za jedan sat poremetit će se prirodni ritam organizma, a poslijepodnevni period u kojem možemo uživati u dnevnom svjetlu će se skratiti.

Posljedica toga bit će da će ljudi tokom nekoliko narednih mjeseci sa svojih radnih mjesta izlaziti pravo u mrak. Primjera radi, početkom decembra Sunce će zalaziti već oko 16:10 sati.

Skraćenje dana posebno će teško pasti ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno kako se kraće kaže - sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje nivo hormona sreće serotonina, a povećava nivo melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, mada inače može ublažiti uobičajenu depresiju. Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima. Naravno, tako nešto ne bi imalo puno smisla. To bi značilo da u biti nismo pametno uredili početak i kraj radnog vremena, odnosno da eventualno to trebamo mijenjati, a ne činjenicu da 12 sati na satu označava podne u prirodi. Historija pokazuje da su ljudi u davna vremena poslove i obaveze često prilagođavali promjenama koje su nosila godišnja doba, piše Index.

Kako god bilo, povratak na standardno računanje vremena uvijek je prilika da se još jednom promisli imamo li više koristi ili štete od sezonskog pomicanja kazaljki sata.

Prije svega treba se podsjetiti da je uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno predloženo radi štednje energije kao 'Daylight Saving Time' (DST).

Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austrougarska za vrijeme Prvog svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tokom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge evropske zemlje. Tako danas imamo sistem od kojeg ne odustaju ni SAD ni Evropa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.

U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, naročito s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima uređaji čije se korištenje produžava kako se produžavaju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.

Za ilustraciju predstavljamo nekoliko upitnih zdravstvenih efekata pomjeranja kazaljki:

Saobraćajne nesreće

Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj saobraćajnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. Međutim, autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjera radi na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.

Povećanje broja nezgoda na radu

Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su povrede rudara 5,7 posto učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tokom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.

Više srčanih udara

Tim švedskih naučnika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko pet posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu naučnici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s devet sati na 7,5.

Više surfanja na poslu

Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po Internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta duže u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.

Povećan broj glavobolja

Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške 'klaster glavobolje', koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i sedmicama. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.