U pismu upućenom krajem januara, u kojem ih poziva da posjete Tursku, Erdogan je poručio kako to čini motivisan željom da doprinese daljem jačanju odnosa između dviju zemalja. Izrazio je želju da svu trojicu članova Predsjedništva BiH ugosti što prije u Turskoj kako bi razgovarali o aktuelnim bilateralnim i regionalnim temama.

Posjeta Turskoj bit će među rijetkim inostranim posjetama aktuelnog saziva Predsjedništva BiH u punom sastavu. Vrijedi spomenuti dvije posjete Briselu, početkom 2019. i u oktobru 2020, te Beogradu, povodom trilateralnog samita Srbija – Bosna i Hercegovina – Turska.

Stoga će biti vrlo zanimljivo vidjeti odjeke predstojećeg putovanja u Tursku, državu koja sa Bosnom i Hercegovinom ima duboko ukorijenjene i tradicionalno dobre prijateljske veze. Radi se o državi koja od priznanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 6. februara 1992. godine, preko početka uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, 28. augusta 1992, svesrdno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i jednakost njenih konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba i ostalih.

Ovakav stav manifestira se i kroz djelovanje Turske kao članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIC), formiranog nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat 1992-1995, u kojem svojim ponašanjem nastoji zadržati fer i korektan odnos, podržavajući slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine kao njegovog sastavnog dijela, trudeći se da svojim djelovanjem ne naruši dobre odnose među bosanskohercegovačkim narodima i građanima, zasnovane na vladavini prava.

Kao članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO), Turska bez imalo zadrške podržava put Bosne i Hercegovine ka članstvu u najjačem vojnopolitičkom savezu na svijetu, naravno, uz uvjet da to članstvo bude na osnovu unutrašnjeg dogovora onih koji žive u Bosni i Hercegovini. Turska podržava i put Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i svim ostalim međunarodnim organizacijama.

Posjeta u vrijeme pandemije

Nije malo kad vas neko pozove u zvaničnu posjetu svojoj državi u vremenu pandemije koronavirusa koja već godinu dana, ne samo da odnosi i razara ljudske živote, nego uništava i cjelokupnu svjetsku ekonomiju. I pritom navede kako će se tokom te posjete razgovarati o jačanju prijateljskih i bratskih odnosa dviju zemalja, koji su i do sada išli uzlaznom putanjom. Posebno u oblasti trgovinske razmjene i izgradnje infrastrukture.

Iako nije susjedna zemlja Bosni i Hercegovini, Turska se u oblasti trgovinske razmjene i ukupnih ekonomskih odnosa nastoji pozicionirati kao da jeste, dajući BiH povoljne uvjete za izvoz na njeno 80-milionsko tržište i plasirajući svoje proizvode na bh. tržište.

Od potpisivanja prvog Sporazuma o slobodnoj trgovini između Turske i Bosne i Hercegovine, 2003. godine, za nešto više od deset godina trgovinska razmjena porasla je deset puta. Na više od 700 miliona dolara. Bosna i Hercegovina i Turska su na pragu početka primjene i novog Sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi omogućio da se robna razmjena poveća na milijardu dolara. Novi Sporazum bi u turskom Parlamentu trebao biti ratifikovan uoči posjete članova Predsjedništva BiH, do 16. marta.

On će uvesti brojne pogodnosti za obje države, a kao bitan momentum za Bosnu i Hercegovinu su podaci iz prošle godine koji, prema onome što je objavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kažu da je izvoz u Tursku rastao 3,6 posto ili pet miliona KM više nego 2019. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje i goveđe meso kojeg je izvezeno u vrijednosti 25 miliona KM.

U stotinjak turskih kompanija na malom bh. tržištu angažovano je nekoliko hiljada radnika. Najveće kompanije su Natron Hayat u Maglaju i Sisecam Soda u Lukavcu, koji zapošljavaju oko 1.500. Jedna od najvećih banaka u BiH, Turkish Ziraat Bank BH osnovana je u potpunosti turskim kapitalom, a danas servisira kreditne linije za poticaj povratka i male biznise vrijednosti oko 150 miliona eura. Aviokompanije Turkish Airlines, Pegasus i Atlas Global posluju u BiH, a neke od njih letove nisu prekidale, uprkos malom broju putnika u posljednjih godinu dana uzrokovanom pandemijom koronavirusa. Među direktnim turskim investicijama su i one uložene u medije, kao što su predstavništvo Anadolu Agency za Balkan i predstavništvo Turske radio-televizije. Tu je i farmaceutska kompanija Nobel, trgovinski lanaci Waikiki, Koton...

Turska agencija za međunarodnu saradnju (TIKA) učestvovala je u milionskim projektima obnove kulturno-hitorijskog naslijeđa u BiH. Od sufinansiranja ponovne izgradnje u ratu srušenog Starog mosta u Mostaru, obnove Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Stare ćuprije u Konjicu, historijskog Isa-begovog hamama u Sarajevu, ponovne izgradnje minirane i srušene džamije Ferhadija u Banjaluci, Aladže u Foči... Brojni su projekti koje provodi TIKA u oblasti obrazovanja – opremanje škola, darovanje školskog pribora, pomaganje u izvođenju nastave u okviru predmeta Turski jezik. Jedna o najvećih investicija u obrazovanju su škole Maarif, kao i Internacionalni univerzitetu (IUS) u Sarajevu u kojem se obrazuje na hiljade studenata, među kojima su brojni iz Turske i drugih zemalja.

Izvoz u Tursku baziran na poljoprivrednim proizvodima i turizmu

Bosna i Hercegovina je u Tursku do sada izvozila najviše poljoprivredne proizvode, kao što su meso i ulje. No, izvozi i turizam, postala je jedna od omiljenih turističkih destinacija brojnih Turaka. Sarajevo, Mostar, Konjic, Travnik, Jajce, Bihać samo su neki od gradova koje rado posjećuju turski turisti.

No, pitanje svih pitanja martovske posjete Predsjedništva BiH Turskoj će biti dalja sudbina izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd, najvećeg regionalnog projekta koji se trenutno realizira u ovom dijelu Balkana.

Srbija je do sada bila ekspeditivnija i realizacija ideje turskog predsjednika Erdogana o povezivanju glavnih gradova Bosne i Hercegovine i Srbije, kao i regije Sandžak u kojem živi većinsko bošnjačko stanovništvo, u toj državi uveliko se realizira.

Bosna i Hercegovina, zbog složenosti državne strukture, komplikovanog načina dogovaranja, političkih uslovljavanja, zaostajala je u ovom projektu. Kojom trasom ili trasama u Bosni i Hercegovini (sad su u opticaju dvije – ka sjeveroistoku i ka jugoistoku od Sarajeva) će ići autoput koji će povezati Beograd i Sarajevo moraju odlučivati predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini. Tek onda o tome se može razgovarati sa susjednom državom i sa Turskom kao glavnim pokretačem ovog projekta. O tome, ma koliko se do sada spekuliralo, nisu mogli odlučiti ni Vučić ni Erdogan, nego vlasti u Bosni i Hercegovini.

Odmah po okončanju rata u Bosni i Hercegovini, počela je izgradnja prijateljskih veza između dviju zemalja, a Turska je sve vrijeme svojim diplomatskim aktivnostima nastojala izgraditi prijateljske odnose na bilateralnom nivou, ali i povezati zemlje Balkana, među kojima i BiH sa njenim susjedima Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom. S tim u vezi su i do sada održani trilateralni samiti čelnika Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske – u Karađorđevu 2011, u Ankari dvije godine kasnije i u Beogradu 2019.

Diplomatska aktivnost između Bosne i Hercegovine i Turske veoma je živa od kraja 90-ih godina. Turski predsjednici, premijeri, njihovi zamjenici, kao i ministri i drugi visoki državni zvaničnici u više navrata posjećivali su Bosnu i Hercegovinu, kao i bosanskohercegovački zvaničnici Tursku. Brojni gradovi i općine u toj zemlji pobratimili su se s bosanskohercegovačkim, a rezultat takve saradnje su realizovani projekti od kojih najveću korist imaju lokalne zajednice.

Dinamična bilateralna saradnja

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan posjećivao je BiH i u ovom, ali i mandatu premijera u više navrata.

Kad je riječ o posjetama predstavnika državnog vrha Bosne i Hercegovine, posljednji koji je boravio u Turskoj i susreo se s predsjednikom te zemlje je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, u novembru prošle godine, dok je obnašao dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Da Turska računa na uključivanje Bosne i Hercegovine u regionalne projekte koje provodi, a koji i nisu direktno vezani za BiH, pokazuje poziv za prisustvo ceremoniji spajanja Transanadolijskog (TANAP) s Transjadranskim gasnim koridorom, kao dio megaprojekta Južnog gasnog koridora, 2019 godine u turskoj Ipsali. Spajanjem je omogućeno dostavljanje gasa iz Azerbejdžana u Evropu, a jadransko-jonskim krakom na taj koridor bi trebala biti spojena i Bosna i Hercegovina, koja trenutno ovisi isključivo o gasu iz Rusije. Zajedno sa turskim predsjednikom Erdoganom i predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, Bosnu i Hercegovinu je predstavljao Šefik Džaferović u svojstvu člana Predsjedništva BiH.

Od posjeta članova državnog vrha BiH posljednjih godina, Milorad Dodik, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, i Šefik Džaferović, član, posjetili su Tursku u maju 2019, a umjesto člana Predsjedništva Željka Komšića u delegaciji je bio njegov izaslanik. Slično je bilo i 2015. godine u Istanbulu, kad su u delegaciji bili predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i član Bakir Izetbegović dok je Mladena Ivanića predstavljao izaslanik. Prije toga, u aprilu 2015. Ivanić je na poziv turskog predsjednika Erdogana predstavljao BiH u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva na komemoraciji povodom obilježavanja 100. godišnjice pobjede u Bici na Galipolju u turskom gradu Canakkaleu.

Prostora za bolje i više u razvijanju ekonomskih odnosa uvijek ima, tome je potrebno dodati iskrenu želju i volju političkih sudionika u procesu. A, žele to građani i Turske i Bosne i Hercegovine.

Ostaje pitanje, koliko će članovi Predsjedništva BiH po strani ostaviti međusobne nesuglasice i probleme s kojima se svaki od njih suočava na unutrašnjem planu i biti jedinstveni u nastupu. Ukoliko se tročlani državni vrh BiH uistinu posveti ekonomiji i prijedlozima koje će im iznijeti domaćin sastanka turski predsjednik, tad bi svi u BiH, pa i regiji, mogli očekivati benefite.