open-navfaktor-logo
search
Jasni stavovi
Poruke Vijeća sigurnosti UN-a: Udarac pokušajima izjednačavanja odgovornosti za stanje u BiH
Ono što je jasno međunarodnoj javnosti, osim Rusije kojoj nestabilna BiH savršeno odgovara za realiziranje svojih ciljeva u ovoj regiji, nije, očigledno, potpuno razumljivo dijelovima političke javnosti u BiH, koji uporno pokušavaju izjednačiti odgovornost svih strana za izazove sa kojima se naša zemlja suočava
10.05.2019. u 13:30
get url
text
Vijeće sigurnosti UN

Posljednja sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), na čijem se dnevnom redu našao i izvještaj visokog predstavnika o stanju provedbe mira u BiH, nije otklonila dileme bh. javnosti o uzrocima problema sa kojima se BiH suočava. Takve dileme, barem u većem dijelu javnosti, nisu ni postojale. Rasprava u Vijeću sigurnosti je zapravo otklonila dileme u vezi s odnosom svjetske javnosti prema tim problemima, odnosno njihovim uzročnicima.

Jasno je, vrlo precizno i nedvosmisleno apsolutna većina članica Vijeća sigurnosti UN-a detektirala vlasti entiteta RS kao generatore svih kriza sa kojima se naša zemlja suočava te kao glavne uzroke nestabilnosti i nesigurnosti u BiH. Direktne kritike u potpunosti su obesmislile pokušaje vlasti u entitetu RS da odgovornost za postojeće nezadovoljavajuće stanje u državi fakturiraju na tuđe adrese te da uvjere relevantne međunarodne aktere u svoju verziju događaja u BiH.

Za promjenu dosadašnjeg pasivnog odnosa visokog predstavnika Valentina Inzka, uvjetovanog i pristupom članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), ključna bi mogla biti podrška Vijeća sigurnosti, naročito Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

- I to uključuje podršku Ujedinjenog Kraljevstva korištenju bonskih ovlasti, ukoliko to situacija zahtijeva, kao i stalnu podršku misiji EUFOR-a i njenom izvršnom mandatu – poručio je predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva Stephen Hickey.

Podršku korištenju bonskih ovlasti, od kojih je visoki predstavnik apstinirao u posljednjim godinama, dali su i ambasador SAD-a Jonathan Cohen te ambasadorica Poljske Joanna Wronecka. Nepoštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, vladavine prava, presuda međunarodnih sudova za ratne zločine te kontinuirano negiranje državnosti BiH i prijetnje otcjepljenjem ključni su izazovi koje su članovi Vijeća sigurnosti detektirali kao osnov za korištenje tih ovlasti.

S obzirom na snažan podsticaj visokom predstavniku da počne koristiti bonske ovlasti, jasniji su i glasni zahtjevi vlasti entiteta RS za gašenjem OHR-a, uprkos neispunjavanju uvjeta iz "Programa 5+2".

- Ti pozivi dolaze od onih koji žele manje stabilnu, manje sigurnu i podjeljeniju državu. Zajednička osobina među onima koji traže podjele je njihovo ogorčenje zbog vlasti ili institucija koje ih sprječavaju u iskorištavanju nemirnog političkog okruženja u zemlji za ličnu korist – pojasnio je ambasador Cohen.

Na postojanje prijetnji teritorijalnom integritetu BiH, upozorila je i ambasadorica Poljske Joanna Wronecka. Naglasila je da su pozivi na secesiju protivni Dejtonskom mirovnom sporazumu te da predstavljaju direktnu prijetnju miru.

- Prkošenje državnim institucijama i pravosuđu, uzurpiranje državne vlasti u korist entiteta, te formiranje oružanih snaga organiziranjem rezervnog policijskog sastava, naoružanog dugim cijevima – nabrojala je Wronecka neke od ključnih uzroka nestabilnosti u našoj zemlji.

Ono što je jasno međunarodnoj javnosti, osim Rusije kojoj nestabilna BiH savršeno odgovara za realiziranje svojih ciljeva u ovoj regiji, nije, očigledno, potpuno razumljivo dijelovima političke javnosti u BiH, koji uporno pokušavaju izjednačiti odgovornost svih strana za izazove sa kojima se naša zemlja suočava.

Poruke iz Vijeća sigurnosti UN-a bi najprije trebale poslušati i analizirati one političke strukture na koje su se kritike uglavnom i odnosile, kao i dijelovi društva koji prihvataju revidiranje historije kroz negiranje sudski utvrđenih činjenica vezanih za ratne zločine počinjene u BiH. Ovakve poruke, kao prvo upozorenje pred konkretne postupke s ciljem zaustavljanja proizvođenja kriza u regiji sa svježim iskustvima na krvave sukobe, trebale bi doprinijeti zaustavljanju destruktivnog djelovanja kojem svjedočimo. Prvi korak na tom putu bi trebalo biti deblokiranje formiranja vlasti jednostavnim poštivanjem vladavine prava. Formirana vlast, u skladu sa vladavinom prava, osnova je za nastavak reformskog i integracijskog puta te jačanja stabilnosti države.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.