U Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH kazali su nam da bez obzira na vanrednu situaciju imaju zadatak da osiguraju krv i krvne komponente za pacijente.

-  Iako se krv u ovoj vanrednoj situaciji ne osigurava za "hladne" operativne programe, mada i tu ima izuzetaka, tu je veliki broj pacijenata kojima je transfuzija krvnim komponentama redovna terapija.

Tu svakako spadaju hematološki, onkološki, pedijatrijski pacijenti kao i pacijenti koji zahtijevaju transfuzijsku podršku operativno ili terapijski kao što su npr. kardiovaskularni pacijenti.

Pacijenti koji ovise o transfuziji ne mogu čekati da epidemija prođe, oni svoj lijek trebaju odmah – kaže dr. Alma Ljuca, specijalista transfuziolog.

Prema njenim riječima, dobrovoljnih davaoca krvi ima manje.

- Uzrok tome svakako je prikupljanje krvi uglavnom u Zavodu, ne na terenu. Otkazane su planirane akcije prikupljanja krvi u školama, fakultetima, firmama, što svakako doprinosi smanjenom ulazu davaoca.

Broj davaoca je smanjen, možemo reći za oko 30 do 40 posto. Budući da krv može darivati osoba između 18 i 65 godina starosti, zabrana kretanja ne utječe na tu populaciju.

U Zavodu je osigurano prikupljanje krvi bez stvaranja gužve, kako na upisu davaoca, tako na ljekarskom pregledu i u sali za darivanje – ističe dr. Ljuca i nastavlja:

-  Zavod raspolaže sa dovoljnim količinama svježe smrznute plazme koja se dobija iz doze cijele krvi, odvaja i skladišti na temperaturi ispod - 25 stepeni Celzija.

Tako da plazma predstavlja najstabilniju komponentu koja se priprema u Zavodu prema preporukama Vijeća Evrope.

Plazma u količini koju posjeduje Zavod predstavlja stratešku rezervu jedne od tri komponente koje se dobijaju iz krvi.

Svježe smrznuta plazma nakon prerade, a prije skladištenja se testira na tri virusne (hepatitis C, hepatitis B, HIV) i jednu bakterijsku bolest sifilis.

Pored osnovnog serološkog testiranja prema Zakonu o krvi i krvnim sastojcima, puna krv, pa tako i plazma testira se i molekularnim /naprednim/ NAT testiranjem na tri virusna genoma HBV, HIV i HCV.

Dr. Ljuca je posebno naglasila sljedeće:

- Dobrovoljno darivanje krvi je uvijek dobro došlo, pa i u vrijeme infekcije koronavirusom.

Nedostatak krvi i krvnih komponenata o kojima ovise životi brojnih pacijenata je veći rizik smrtnosti od onog uzrokovanog navedenim virusom. Do sada nije dokazano da se virus COVID-19 prenosi putem krvi.

Zavod je poduzeo sve mjere predostrožnosti u skladu sa kriterijima za odabir davaoca krvi.

Sarajlija Edin Kadrić, višestruki davalac krvi, ističe kako darovanu blagodat zdravlja treba iskoristiti za pomoć onima kome je potrebna.

-  Naša je obaveza darivati krv, a njihovo pravo je to očekivati. Na Pedijatrijskoj klinici u Sarajevu ima najmanje dvadesetak djece koja boluju od leukemije.

Njima je krv neophodna svaka dva-tri dana. Potrebna im je nova doza naše krvi – kaže Kadrić.

Dr. Veselka Ćejić, šef službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, kaže kako su u ovoj ustanovi preduzete sve potrebne mjere radi sprječavanja rizika od prenošenja virusa.

-  Za dobrovoljne davaoce krvi su implementirani dodatni kriteriji, kako bi osigurali dovoljne količine sigurne krvi za transfuziološko liječenje pacijenata u RS-u.

Za sada možemo da osiguramo dovoljno komponenti krvi jer je u bolnicama smanjen broj pacijenata. Zavod raspolaže sa zadovoljavajućim zalihama svježe zamrznute plazme – poručila je dr. Čejić.