VEZANI TEKST - Zašto Košarac ne predlaže zaštitne mjere i za zemlje CEFTA-e, štiti li na taj način Srbiju?

Prelevmani se uvode na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se zaštitila domaća proizvodnja od prekomjernog uvoza. Hoće li se time voditi i aktuelna državna vlast u BiH?

Poljoprivrednici traže od Vijeća ministara, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, da se uvedu recipročne mjere.

- Mi smo predložili Vijeću ministara uvođenje reciproteta. Mlijeko neće moći ići u Srbiju, pa dodatnih 25 feninga poništava sama sredstva za poticaje. Čemu onda proizvodnja?! Ugasit će je. Jer u BiH istovremeno dolazi jeftino mlijeko i iz Evropske unije.

Nije samo mljekarska industrija ugrožena. Neophodno je uvesti prelevmane i za meso. U suprotnom, vlast će dovesti poljoprivredu u BiH bukvalno pred gašanje - izjavio je za Faktor Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara bh. entiteta Republika Srpska.

Na čelu resornog ministarstva i u ovom sazivu Vijeća ministara je Staša Košarac, kadar SNSD-a, koji je u prošlom mandatu izbjegavao odluku o uvođenju carina i prelevmana zemljama članicama CEFTA-e (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) želeći tako štititi ekonomske interese Srbije, a ne BiH.  

- Vidim da prelevmana nema na današnjoj sjednici Vijeća ministara. Košarac slijedi politiku SNSD-a, kojoj je važnije da se ne zamjeri Beogradu umjesto da štiti interese poljoprivrednika iz Bijeljine, Doboja i ostalih dijelova BiH.

Je li to SNSD-u važniji poljoprivrednik iz Šumadije od onog iz, recimo, Pnjavora? Nema zdrave logike. Prelevmane treba uvesti na sve zemlje EU-a i CEFTA-e, i to ne samo za mlijeko, već i na meso, brašno..., ustvari za sve ono što možemo proizvesti. To mogu uraditi samo državni organi, entiteti su nemoćni. U suprotnom, uvoz će nas zatrpati  - kazao je za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.  

VEZANI TEKST - "U BiH dominira uvoznički lobi uz podršku politike"

Bićo naglašava još jedan aspekt.

- Postoji neka vrsta partnerstva između tajkuna i državne vlasti. Tajkunima je lakše uvoziti nego kupovati domaći robu. Kod nas je proizvodnja skupa i tajkuni ne mogu imati ogroman profit kao što je to slučaj kada uvoze - ističe Bićo.

Pokušali smo dobiti komentar od ministra Košarca, ali se on nije javljao na naše pozive. Zatražili smo odgovor iz resornog državnog ministarstva, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.