Urednik "Književnog Stava" je književnik Almir Zalihić, a generalni sponzor BH telecom.

Može li književnost, prilagođavajući se novom vremenu, vršiti kritičku i otkrivalačku ulogu, može li poticati na razmišljanje, te u novom spektru pokazivati svjetonazore, jezik, stilove, fraze, stereotipe, ali i polemizirati s obiljem problema u kojima se današnje društvo nalazi? Odgovori na ova pitanja nisu ni jednostavni ni jednoznačni. No, u ovom se trenutku čini bitnije istaći da ne možemo do njih doći šutnjom i prepuštanju sveopćoj eroziji koja prijeti da nestane jedna od najbitnijih komponenti ljudskog identiteta.

Upravo iz tog razloga sedmični list za politiku, društvo i kulturu "Stav" povodom izlaska bajramskog izdanja (broj 373-374) odlučio je svoje čitaoce počastiti specijaliziranim dodatkom, odnosno zasebnim listom pod nazivom “Književni Stav”, sa ciljem "pružanja otpora gašenju časopisa za književnost, kulturu i umjetnost".

Uvodnu riječ o ovom projektu, koji će izlaziti kao prilog našeg sedmičnog lista, napisao je Almir Zalihić, izdavač, književni kritičar te urednik "Književnog Stava", u kojoj je istakao da je periodika krvotok književnosti.

- Naše vrijeme porodilo je autistično i ksenofobno društvo. Takav purgatorij, koji kažnjava, ali ne pročišćuje, nalik ruiniranoj kućerini u kojoj odavno više niko ne stanuje, a niko nema para da je sruši i podigne funkcionalniju građevinu, nužno porađa mlade koji ili cijene moć i novac ili su fanatično skloni naivnom misticizmu. Književnicima, piscima, prevodiocima, tim usamljenim ostrvcima duha koje struja nije odnijela negdje drugdje, saživljenim s jezikom i običajima tla, potreban je prostor opstanka u javnom polju, potreban im je prostor za spisateljski trening, provjeru, pa i eksperiment. Otuda potreba za ovom vrstom publikacije koja može biti prva stepenica ka objavljivanju knjige, dok dokazani autori, kao jedan vid lakmusa, dobijaju priliku da provjere sopstvene domete - piše Zalihić.