Plenković je to izjavio nakon sastanka s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora s kojima ja razgovarao o aktuelnim političkim temama.

Hrvatski premijer podsjetio je da je u Strateški kompas Evropske unije, dokument koji određuje politiku odbrane i sigurnosti, na prijedlog Republike Hrvatske uvrštene referenca na konstitutivnost naroda "s ciljem da se u takvom dokumentu prepozna na čemu je satkana BiH i koliko je važno da ravnopravnost bude temeljno načelo koje će uvažavati međunarodna zajednica".

- Smatramo kako je potrebno uložiti dodatne napore, posebno između lidera hrvatskih i bošnjačkih stranaka, da se napravi dodatni iskorak, i uz pomoć međunarodne zajednice, da se pronađe rješenje. Želimo da Bosna i Hercegovina bolje i ravnopravnije funkcionira nakon sljedećih izbora - izjavio je Plenković.

Stoga, dodao je hrvatski premijer, treba obnoviti savezništvo između Hrvata i Bošnjaka, a da bi se to dogodilo potrebno je uspostaviti povjerenje i veće razumijevanje za pozicije jednih i drugih.

Komentirajući mogućnost postizanja dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dodao je kako treba vjerovati u tu mogućnost dok god ima vremena.

- Trebamo stvoriti ambijent i partnerstvo s bošnjačkim narodom, promijeniti Izborni zakon barem u onom najminimalnijem dijelu koji smo imali na zadnjem sastanku u Sarajevu oko Doma naroda i Predsjedništva, i da stvorimo normalan, demokratičan izborni proces – kazao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH ponovio je kako "nema formalno pravnih uvjeta za organiziranje izbora u BiH".

Na pitanje hoće li se održati razgovori u Briselu o kojima se govori, Plenković je kazao kako su se najviše razine Evropske unije spremne uključiti te da je američka strana spremna napraviti dodatni napor.

- Naravno, da bi se razgovori dogodili potrebno je da postoji politička volja i želja i lidera političkih stranaka u BiH da se ti razgovori organiziraju. Čim se ta spremnost pokaže siguran sam da će se ti razgovori organizirati u najkraćem roku sa željom da budu uspješni – poručio je Plenković.

Upitan da prokomentira istup posebnog izaslanika američke vlade za zapadni Balkan Gabriela Escobara da se o građanskoj BiH ne može raspravljati dok BiH ne postane članica EU, Čović je kazao kako BiH ima okvir za djelovanje, a je to Ustav BiH.

Hrvatski premijer govorio je i o Međunarodnom sajmu ekonomije, istaknuvši podatak kako se na mostarskom sajmu predstavlja 68 izlagača iz Republike Hrvatske.

Kazao je kako je BiH Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja s kojom je ekonomska razmjena u 2021. godini iznosila 2,6 milijardi eura.

- Ta činjenica je zaista sjajna. Vidjeli smo i svjedočimo unapređenju trgovinske razmjene posebno u protekloj godini i to nas ohrabruje da će Hrvatska biti još važniji ekonomski partner BiH u smislu volumena trgovinske razmjene – kazao je Plenković.

Hrvatska je prvi trgovinski partner BiH, a drugi ulagač u BiH, dodao je Plenkvić, a to, po njegovim riječima, dovoljno govori o privrženosti Hrvatske BiH i "međusobnoj povezanosti koju želimo unaprijediti bilo u ekonomskom, prometnom i infrastrukturnom pogledu".

- Zbog toga gradimo mostove, ceste i spremni smo uložiti napore kroz južnu interkonekciju za plinifikaciju BiH, osobito na teritoriji Federacije BiH i u konteksti aktuelne energetske krize a i u kontekstu jasnih potreba kućanstava i gospodarskih subjekata - kazao je Plenković.

Tokom dana Plenković se na Međunarodnom sajmu ekonomije kratko susreo s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, premijerkom Srbije Anom Brnabić i drugim čelnicima, a s Dodikom je, kako je kazao, razgovarao o položaju Hrvata u Republici Srpskoj, te o energetskim pitanjima poput izgradnje HE "Dubrovnik 2" koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.