Plenković je ponovio da je stigao i sa željom da pošalje poruku o cjelovitosti Bosne i Hercegovine i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda i i svih drugih građana.

- Hrvatska poštuje Dejtonski sporazum, koncept dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugih koji ovdje žive i na tom tragu ponovo izražavamo interes za ravnopravnošću Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda i da budu legitimno zastupljeni u institucijama - rekao je Plenković.

Kazao je da u Hrvatskoj prate unutrašnjopolitička zbivanja u BiH s velikim interesom.

VEZANI TEKST - Hrvatski premijer Andrej Plenković stigao u službenu posjetu Bosni i Hercegovini

- Ključna je poruka o cjelovitosti BiH, kvalitetnom funkcioniranju, funkcionalnosti institucija BiH. Vijeće mnistara BiH je od juna imalo četiri sastanka. Vlada Hrvatske se sastaje jednom, nekada dva puta sedmično. Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne, da su svi zastupljeni na kvalitetan način, i donose prijedloge zakona o budžetu, važnim pitanjima za građane.

Bez obzira na zaključke NSRS-a, razumijemo da su sada i razgovori o Izbornom zakonu, moramo vidjeti koliko je to manevar i koliko stvarna želja, ali ne želimo vidjeti secesionističke i separatističke zahtjeve, ali smo za to da se poštuje dejtonski okvir Ustava - dodao je Plenković.

Na sastanku dviju delegacija bilo je riječi prvenstveno o ekonomskoj saradnji. Najavljena je zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske iduće godine, kao i mogućnost održavanja velikog ekonomskog foruma. 

Bilo je riječi o izgradnju graničnog prijelaza u Brčkom, Trgovskoj gori, a istaknuto je da će ove godine vanjskotrgovinska razmjena dviju zemalja premašiti dvije milijarde eura.

Plenković je komentirao i pitanje izmjena izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, te kazao da do dogovora treba doći između političkih stranaka u BiH i unutar institucija i na osnovu tog dogovora treba omogućiti da svi narodi budu legitimno zastupljeni.

Komentirao je i izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je u nekoliko navrata omalovažio genocid u Srebrenici.

- Službeni stav Hrvatske nikada nije došao u pitanje. Smatram da je Milanović uspio objasniti šta je htio reći. Oko Srebrenice i genocida ni ranije nije imao dilema - rekao je Plenković.

Kazao je da Hrvatska sa BiH ima dobre, konstruktivne i prijateljske odnose, te da su ove dvije države upućene jedna na drugu i to će ostati zauvijek.

Predsjedavajući Vijeća ministara BIH Zoran Tegeltija istakao je da su razgovarali o bilateralnim odnosima, uspjesima, ali i otvorenim pitanjima.

- Konstatovali smo da BiH i Hrvatska imaju dobre i ekonomske i političke odnose, da se odnosi razvijaju iz godine u godinu uz sve pokušaje pojedinaca, izjave i nastupe da sliku o odnosima dviju zemalja predstave na drugi način - dodao je Tegeltija.

Tegeltija je kazao da je ekonomija bila u fokusu, te da mogu biti ponosni na vanjskotrgovinsku razmjenu dviju zemalja.

Dodao je da su završili jedan od najznačajnijih infrastrukturnih objekata, most na Svilaju, da je pri kraju most u Bosanskoj Gradišci, ali i da postoji saglasnost da se gradi novi granični prijelaz na području Brčko distrikta.

Razgovarano je i gasnoj konekciji, na jugu i istoku, nakon čega će BiH dobiti alternativne izvore snabdijevanja gasom, kao i o tome da je od velike važnosti uspostaviti zeleni koridor na granici sa državom koja je članica EU-a.

Plenković i Tegeltija su se dotakli i i migrantske krize, te borbe protiv COVID-19. Istaknuto je da su ilegalne migracije veliki problem i da će dvije države raditi na saradnji sigurnosnih agencija.

- Kao što su čudno došle u BiH, čudno se pomjeraju na neku drugu stranu, ali Hrvatska neće nikada pristupiti postavljanju žica na granici – rekao je Tegeltija.

Dodao je da ostaju neka otvorena pitanja koja pak ne ugrožavaju odnose, a među njima je pitanje imovine građana i firmi u Hrvatskoj, arbitražnog postupka između HEP-a i TE Gacko, kao i ugovora o granici koji nije još ratificiran u parlamentima.

- Najaktuelnije pitanje koje u budućnosti može stvoriti problem je izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Imamo dobre razgovore, dogovore da će učestvovati naši stručnjaci. Uputio sam poziv Vladi Hrvatske da ipak pokuša iznaći drugu lokaciju jer je suviše napetosti među građanima – dodao je Tegeltija.

Plenković je na pitanje o Trgovskoj gori odgovorio da ne postoji opasnost bilo kakve ugroženosti, da je riječ o vojnom objektu i da u blizini niko ne živi.

Govoreći o reformi izbornog zakonodavstva, Tegeltija je kazao da u BiH treba da postoji izborno zakonodavstvo "u kom će se svi narodi osjećati komotno i sigurno i da biraju svoje predstavnike, a ne da im drugi biraju".

- Nakon završetka pregovora oko Mostara, međunarodni zvaničnici su meni rekli da su izmjene Izbornog zakona dogovorene, ali se neće potvrditi dok se ne završe izbori u Mostaru. Očigledno da je neko nešto obećao – tvrdi Tegeltija.

VEZANI TEKST - Plenković pred dolazak u BiH: Predsjednik i ja se slažemo oko zaštite i ravnopravnosti Hrvata

Za izjave visokog predstavnika Christiana Schmidta, Tegeltija je ocijenio da su one kao poziv da se ne postigne dogovor.

- Ako imate situaciju u kojem jedan narod kaže da se osjeća ugroženim, onda dođe čovjek koji se predstavlja kao visoki predstavnik i poziva da se na temelju toga zakona provedu izbori. Vjerujem da će razgovori predstavnika stranaka i međunarodne zajednice dati rezultat – dodao je Tegeltija.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković jutros je stigao u službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Svečano je dočekan ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine.

Nakon sastanka s članovima Vijeća ministara BiH, Plenković će razgovarati s članovima kolegija Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Predviđen je potom i susret s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem i s vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem.

Prije polaska za Mostar, premijer Hrvatske posjetit će Hrvatsko kulturno društvo Napredak, gdje će se sresti s njegovim predsjednikom Nikolom Čičom i članovima.

U Mostaru je planiran susret s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora gdje će razgovarati o položaju Hrvata u BiH, o pitanju reforme Izbornog zakona BiH te o drugim pitanjima važnim za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.