- Hrvatska vlada solidarna je s Izraelom, našim bliskim partnerom - rekao je Plenković na otvaranju Zagreb IHRA Plenuma u zgradi Hrvatskog državnog arhiva. Plenković je ponovno osudio "brutalni teroristički napad Hamasa" i izrazio potrebu za oslobađanjem svih talaca i olakšavanjem humanitarne situacije u Pojasu Gaze. 

Hrvatska je 1. marta preuzela jednogodišnje predsjedanje savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), a nakon plenarne sjednice u junu u Dubrovniku, još jedna se održava u četvrtak u Zagrebu. 

- Ne smiju se ponoviti užasi iz prošlosti - rekao je Plenković. 

Budućnost sjećanja na holokaust u centru je hrvatskog predsjedanja jer nema još puno preživjelih iz tog mračnog razdoblja. 

- Kako nas napuštaju posljednji svjedoci holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na holokaust izgledati. Moramo osigurati da njihove glasove čuju buduće generacije - rekao je Plenković, uz kojeg su bili hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Hrvatska vlada usvojila je u januaru, dva mjeseca prije predsjedanja IHRA-om, tri pravno neobavezujuće i radne definicije o antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu i antiromskom rasizmu i diskriminaciji.

Šest miliona Židova stradalo je u holokaustu, a među njima 1,5 miliona djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica. 

Hrvatska je postala članica IHRA-e 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja.

Holokaust je u Hrvatskoj proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. U dvije velike deportacije, u augustu 1942. i u maju 1943, ustaše i nacisti su u Auschwitz deportirali više od šest i pol hiljada hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova umrlo je tokom holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u toj zemlji.