Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu "American Journal of Tropical Medicine and Hygiene" oko 5.800 ljudi hospitalizirano je zbog posljedica vjerovanja u lažne informacije na društvenim mrežama, prenosi BBC.

Mnogi su preminuli nakon što su pili metanol ili sredstva za čišćenje na bazi alkohola pogrešno vjerujući da ti proizvodi štite, odnosno liječe od virusa.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da se epidemija lažnih vijesti, povezana s COVID-19 širi jednako brzo kao i sam virus, a teorije zavjere, glasine i stigmatizacija u društvu oboljelih doprinijeli su smrti i povredama ljudi.

Mnoge su žrtve slijedile savjete koji su ličili vjerodostojnim zdravstvenim savjetima, poput toga da se konzumiraju velike količine bijelog luka i gutaju velike količine vitamina kao način sprečavanja zaraze, navode autori studije.

Drugi su konzumirali napitke poput kravljeg urina.

Takvo ponašanje moglo je imati ozbiljne posljedice po zdravlje tih ljudi, upozorili su naučnici.

Stručnjaci zaključuju da je na međunarodnim tijelima, vladama i društvenim mrežama da se bore protiv epidemije lažnih informacija.

Tehnološke kompanije koje upravljaju društvenim mrežama izložene su kritikama da sporo i nedovoljno reagiraju na taj problem, a i zakonodavna tijela spora su u reguliranju odgovornosti za širenje lažnih vijesti.

Prema istraživanju koje je proveo BBC pronađene su veze između dezinformacija o virusu i napada, paleža ili smrti.

Glasine koje su se širile internetom u Indiji dovele su do napada rulje na žrtve ili masovnih trovanja u Iranu.

Telekomunikacijski inžinjeri doživjeli su prijetnje i napadani su, a telefonski stubovi zapaljeni su zbog teorija zavjere koje se šire internetom.

Osim toga, društvene mreže omogućile su prevarantima da iskoriste pandemiju prodajući neučinkovita sredstva protiv virusa, pa su ljudi uplaćivali novac za „čudesne mineralne preparate“, a dobijali razvodnjeni izbjeljivač.