Održano je dvanaest radionica u vezi s izradom Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2021-2027. godina. Tokom njih su se, uz pomoć domaćih eksperata i učešća ključnih aktera društveno-ekonomskog života Federacije, razmatrali i utvrdili osnovni problemi, izazovi i potencijali u bitnim socio-ekonomskim oblastima. Na osnovu utvrđenog predložena su razvojna rješenja unutar 12 oblasti.

U nastavku donosimo osnovne zaključke i analizu stanja u određenim oblastima koje su se mogle čuti tokom radionica u organizaciji Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

Okoliš: Šume uništene, zemljište pod minama, gradi se bespravno...

Zaštita okoliša je jedan od ključnih problema u FBiH. Velika područja zemljišta kontaminirana su minama, otpad se većinom odlaže bez recikliranja, upravljanje šumama je na lošem nivou uz hiljade hektara posječene ili uništene šume. Neki od bitnih faktora degradacije okoliša su neravnomjeran razvoj urbanih i ruralnih sredina i siromaštvo. Bespravna gradnja predstavlja veliki problem, što je prvenstveno rezultat nedostatka mehanizama planiranja, provođenja i kontrole gradnje.

Poduzetništvo: Birokratija guši preduzeća

Značaj malih i srednjih preduzeća u privredi FBiH u posljednjih dvadesetak godina je sve veći. Međutim, njihov rad nije podržan poslovnim ambijentom jer je opterećen birokratskim procedurama, administrativno-pravnim preprekama koje limitiraju efikasnost osnivanja firmi, odnosno funkcionisanja i razvoja malih i srednjih preduzeća. Evidentna je opterećenost visokim poreznim obavezama i administrativnim taksama, otežan je pristup finansijama, neusklađen je obrazovni sistem sa aspekta potreba privrede...

Demografija i socijalna politika: Umjesto siromašnim, naknade idu onima kojima ne treba

Ozbiljno upozorenje za demografski opstanak Federacije predstavlja trend smanjenja broja stanovnika u selima, imajući u vidu da su sela osnovni izvor bioreprodukcije. Osnovne promjene u strukturi stanovništva ogledaju se u smanjenju broja mlade populacije 0-14 godina, smanjenju nataliteta, izraženom starenju stanovništva koji se ogleda kroz povećanje broja populacije starije od 65 godina. Dodatni problem je emigracija stanovnika u evropske ili druge zemlje. Posebno zabrinjava odlazak mladih obrazovanih i stručnih ljudi u reproduktivnim godinama života. Pored ekonomskih razloga koji utječu na iseljavanje stanovnika, sve više je prisutno nezadovoljstvo ukupnim političkim i društvenim ambijentom u kojem obični građanin ne nalazi smisao življena.

Postojeći sistem socijalne zaštite u Federaciji BiH je neefikasan i nepravičan, te je potrebna njegova sveobuhvatna reforma. Ovakav sistem omogućava da veliki dio novčanih naknada odlazi onima kojima ne treba, a ne siromašnijim kojima je najpotrebniji, odnosno zbog neodgovarajuće politike usmjeravanja, pomoć ne dopire do onih kojima je potrebna.

Korupcija i javne usluge: Javni sektor nefunkcionalan

Kao najkorumpiraniji segment društva spominje se zakonodavna i izvršna vlast, pravosuđe i političke partije. Masivan javni sektor je nedovoljno efikasan i nefunkcionalan.

Neefikasnost, neizvjesnost, otežana dostupnost, složene i nepotrebne procedure, ponovoljeni zahtjevi za dostavljanjem dokumenata i dokaza, te nizak nivo zaštite prava korisnika su neke od zajedničkih odlika za pretežan dio javnih usluga što se odražava i na ekonomski razvoj.

Zdravlje i kvalitet života: Životni vijek stanovnika konstantno se produžava

Prema preliminarnim podacima Izvještaja zdravstvenog stanja stanovništva i zdravstvene zaštite 2017. vodeći uzroci smrti stanovništva FBiH su oboljenja cirkulatornog sistema, s udjelom od 51,6 posto, a slijede maligne neoplazme s 22,3 posto udjela. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. U Federaciji BiH se životni vijek stanovnika konstantno produžava. Prosječna starost umrlih u 2017. godini je iznosila 72,5 godina, dok je u 2018. godini prosječna starost umrlih 73 godine. 

Poljoprivreda, proizvodnja hrane i turizam: Niska produktivnosti, posjedi mali, gazdinstva neopremljena... 

Niska produktivnost poljoprivrede je posljedica malih, isparcelisanih posjeda koji onemogućavaju jasniju specijalizaciju, prvenstveno u biljnoj proizvodnji, zatim slabe tehničko-tehnološke opremljenosti gazdinstava, odnosno zavisnosti proizvodnje od vremenskih prilika. Turizam kao grana privrede postala je posljednih godina značajna karika za mogućnost ubrzanog razvoja. U 2016. godini turizam je direktno podržavao 22.000 radnih mjesta, a očekuje se zapošljavanje 30.000 ljudi, direktno i indirektno, do 2027. godine.

Transport: Infrastruktura ne zadovoljava potrebe građana i ekonomije

Postojeća transportna infrastruktura u FBiH, kao i BiH u cjelini, ne zadovoljava potrebe građana i ekonomije, što se vidi prema uslugama prijevoza: željezničkog, cestovnog, vodnog, zračnog, javnog gradskog i ostalih podsektora transporta. Stanje transportnog sistema u BiH, a samim tim i Federaciji BiH, odnosno njegovih pojedinih podsistema, karakteriše zastarjelost transportne infrastrukture i sredstava, neravnomjeran razvoj transportnih podsistema, te neadekvatna organizacija upravljanja i poslovanja podsistema.

Ovo slabi konkurentnost zemlje, a istraživanja pokazuju da je upravo to jedan od naših najslabijih konkurentnih faktora. Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2018. godine, Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je u oblasti transportne infrastrukture rangirana na 89. mjestu od 140 zemalja svijeta.

Industrija: Brojne slabosti ograničavaju razvoj 


Slabosti koje ograničavaju ovu oblast uključuju tehnološku zastarjelost i nisko ulaganje u razvoj novih tehnologija, neadekvatno stručno obrazovanje i nedovoljan broj domaćih robnih marki, nizak nivo istraživanja i razvoja novih procesa, proizvoda i usluga, nizak nivo digitalizacije i automatizacije, te dug proces registracije privrednih društava. Kreativna ekonomija je, za razvijenija društva, nova faza socioekonomskog razvoja. Kreativna industrija u BiH je zanemarena u institucionalnom i sistemskom smislu.

Obrazovanje: Manje se obrazujemo nego susjedi 

Indeks ljudskog kapitala koji je uvela Svjetska banka 2018. godine, koji mjeri "količinu ljudskog kapitala koju dijete rođeno danas može očekivati da će postići sa navršenih 18 godina, s obzirom na rizike lošeg zdravlja i lošeg obrazovanja koji prevladavaju u zemlji u kojoj živi", svrstao je BiH na 58. mjesto od 157 zemalja. BiH je u lošijem položaju nego susjedne zemlje u smislu prosječnog broja godina formalnog školovanja: 9,7 godina za BiH je za 1,5 godinu manje nego što je u izvještaju navedeno za Hrvatsku i Srbiju.

Energetika: Jedna od najvažnijih privrednih grana, ali voditi računa o resursima  

Energetski sektor (energetika) je jedna od najvažnijih privrednih grana Bosne i Hercegovine i Federacije BiH sa dugom tradicijom i značajnim potencijalima i mogućnostima i izazovima za daljnji razvoj. Pri tome je posebno naglašeno da je potrebno voditi računa o trenutnoj raspoloživosti prirodnih resursa (uglja i hidropotencijala) koji su osnova postojećim konvencionalnim elektranama, u kontekstu sigurnosti snabdijevanja, te velikim potencijalima obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Također je potenciran izazov pred kojim će se naći Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine u kontekstu prilagođavanja zahtjevima i obavezama smanjivanja emisije stakleničkih plinova, posebno CO2, koji proizvodi naš energetski sektor.