U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je otvorena izložba "Reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini, 1882.-2019.", uz prisustvo velikog broja zvaničnika svih nivoa vlasti, predstavnika vjerskih zajednica, ambasadora, muftija, imama i drugih zvanica.

Izložba je otvorena u okviru svečanog programa uručenja Odluke o izboru reisu-l-uleme za mandatni period 2019.-2026. godine. Izložbu je otvorio direktor Uprave za obrazovanje Rijaseta IZ Dževad Hodžić, koji je podsjetio je da moderna historija Islamske zajednice počinje izborom prvog reisu-l-uleme 1882. godine, Mustafe Hilmi ef. Hadžiomerovića.

{$galerijaFotografija}

Osvrnuvši se na historijat Islamske zajednice, Hodžić je podsjetio i da su se bosanski muslimani kroz samostalnost IZ opredijelili "za ono univerzalno razumijevanje islama prema kojem je vjerske, moralne i duhovne vrijednosti islama moguće živjeti i primjenjivati i izvan islamskog državno-pravnog i političkog poretka, ali i za onaj kulturni izraz islama koji je vezan za specifično bosansko tlo i vlastitu povijest i sudbinu."

- Opredjeljujući se za samostalnu Islamsku zajednicu bosanski muslimani su se u sudbonosnim povijesnim okolnostima opredijelili i za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i za svoju evropsku kulturnu civilizacijsku i političku perspektivu. Izložba pokazuje kroz koja i kakva iskušenja prolazimo u našoj modernoj povijesti i koliko uspješno iznalazimo izgovore na ta iskušenja - navodi Hodžić.

Direktor GHB Osman Lavić kazao je na otvaranju izložbe da ovom retrospektivnom izložbom Biblioteka želi slikom i riječju predstaviti historijat i nosioce časne funkcije reisu-l-uleme od 1882. godine do danas.

Glavni dio izložbe su potreti 14 reisu-l-ulema, Mustafe Hilmi-efendije Hadžiomerovića, Mehmeda Teufika Azabagića, hafiza Sulejmana Šarca, Mehmeda Džemaludina Čauševića, hafiza Ibrahima Maglajlića, Fehima Spahe, Saliha Safveta Bašića, hadži Ibrahima Fejića, Sulejmana Kemure, Naima Hadžiabdića, Huseina Mujića, hadži Jakuba Selimoskog, dr. Mustafe Cerića, dr. Huseina Kavazovića.

Portreti reisu-l-ulema su po prvi put prikazani, rađeni su u istoj tehnici, a autor je akademski slikar Ahmet Hundur.

- Dokumentima i drugim eksponatima koje Biblioteka čuva u svojim fondovima predstavljeni su menšurati svih 14 reisu-l-ulema posebno, kao što su menšure, postavljenja, nastupni govori i fotografije. Više informacja o izložbi i drugim relevantnim dokumentima koji zbog ograničenosti prostora nisu uključeni u izložbu, nudimo u katalogu izložbe koji smo pripremili za ovu priliku - dodao je Lavić.