- Implementacija ovog projekta vrši se u saradnji između Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo i UNDP-a BiH. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 1.108.994,40 maraka, uz učešće Ministarstva 1.033.994,40 i UNDP-a u iznosu od 75.000 maraka. Iz budžeta u 2019. godini je izdvojeno i prebačeno UNDP-u 1.033.994,40 maraka - pojasnila je za Faktor Nihada Glamoč, ministrica komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo.

Deponija "Smiljevići" će se širiti bez obzira na proteste građana koji imaju kuće u njenoj blizini i ne mogu otvoriti prozore zbog nepodnošljivog mirisa koji se širi u okolini. Znači li to da će se ovaj problem sanirati?

- Urbanistički plan grada Sarajeva, pa i Prostorni plan Kantona Sarajeva kojim se proširila deponija "Smiljevići" sa 54 na 95 hektara, planirano je i utvrđeno postojanje površine od posebnog značaja za grad Sarajevo, a i Kanton Sarajevo i to u cilju zadovoljavanja potreba stanovništva, kao što je odlaganje komunalnog otpada. Utvrđivanje površine na tom mjestu i sa tom površinom je definisano kao potreba urbanog područja Sarajeva do 2025. godine. U međuvremenu na tim namjenskim definisanim površinama izgrađeni su bespravni objekti, koji se sada žale na širenje neugodnih i nesnošljivih mirisa - kaže ministrica Glamoč.

Skupština Kantona Sarajevo 2019. godine odobrila je proširenje deponije "Smiljevići". Sarajevsko odlagalište kućnog otpada nastalo 1962. godine kao "gradsko smetljište" na prostoru Buća Potoka, ograničeno lokalitetima Smiljevići i Briješće Brdo. Lokacija odlagališta ucrtana je u Generalnom urbanističkom planu grada Sarajeva, dok je Program za generalni urbanistički plan usvojen 1961. godine. U tom periodu na lokaciji gradskog odlagališta nije bilo stambenih objekata u zoni istresanja i deponovanja otpada, izuzev nekolicine objekata domicilnog stanovništva, a od 1962. do 1992. izgradnja stambenih objekata je bila relativno malobrojna, oko 300 domaćinstava na širem području oko deponije.

Ekspanzija gradnje stambenih objekata nastaje od 1995. do 2016. godine, a nadogradnja i izgradnja objekata uz neposrednu ogradu ili blizu deponije se nastavila i do danas. Dnevna količina otpada u Kantonu Sarajevo iznosi, prema podacima Vlade KS, oko 500 tona, a problem je veći jer se na toj deponiji odlaže različita vrsta otpada: medicinski, građevinski, otpadna vozila, električni, otpad životinjskog porijekla te tečni otpad navedeno je u Izvještaju koi je prezentiran zastupnicima Kantona Sarajevo 2019. godine.