Haiti je u to vrijeme, 2010. godine, još uvijek bio jako potresen zbog smrtonosnog zemljotresa koji se dogodio dvije godine ranije, kada je pogodio glavni grad Port-au-Prence, ubivši stotine hiljada ljudi. Katastrofa je podstakla ogroman priliv humanitarnih radnika i humanitarnih grupa, uključujući i kontingent mirovnih snaga Ujedinjenih naroda koji su sa sobom donijeli smrtonosnu epidemiju kolere u malu karipsku naciju, što je rezultiralo još skoro 10.000 smrtnih slučajeva.

Čovjek koji je bio otac Philippeovih blizanaca bio je dio međunarodne pomoći, policajac UN-a na privremenom zadatku u Port-au-Princeu. Oženjen, s porodicom u Nigeru, kaže ona, nije ostao tu, piše CNN.

- Razmišljala sam o svemu što bi se moglo dogoditi - kazala je za CNN.

- Nazvala sam oca i rekla mu da sam trudna sa blizancima. On mi je rekao: "Kako to može biti? Od mene? Idem iz zemlje, imat ćete kopilad. Ne možete odgajati djecu bez oca" - ispričala je.

No, u novembru 2012. godine, tada 26-godišnjakinja, rodila je djevojčicu i dječaka. Njihov otac je napustio zemlju dva mjeseca kasnije.

VEZANI TEKST - Jači od onoga iz 2010. godine: Razoran zemljotres pogodio Haiti, ima mrtvih

Philippe je jedna od nebrojenih žena i djevojaka širom svijeta koje odgajaju djecu čiji su očevi pripadnici mirovnih snaga i osoblja UN-a. Od 2010. do februara ove godine, UN su zabilježile 463 tužbe za utvrđivanje očinstva protiv svog osoblja, od kojih je 55 potvrđeno. U 298 slučajeva, radnja ostaje "na čekanju". To su samo ljudi koji su se javili.

Uglavnom napuštene od očeva, ove majke pokušavaju odgajati djecu u nekim od najtežih uslova na svijetu, nakon prirodnih katastrofa, nasilnih i etničkih sukoba ili u izbjegličkim kampovima, i često se suočavaju sa oštrom društvenom stigmom.

Ali dok društva u kojima žene žive mogu o njima suditi, same UN su jasne oko toga ko je kriv za ono što nazivaju "seksualnom eksploatacijom i zlostavljanjem".

Guterres ustanovio fond, pomoć oskudna

Godine 2003. tadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Annan izdao je bilten kojim se obeshrabruje seks između radnika UN-a i ljudi kojima su poslani da pomognu, a u biltenu je objašnjeno da su takvi odnosi "bazirani na inherentno nejednakoj dinamici moći" i "podrivaju kredibilitet i integritet rada Ujedinjenih naroda." Mirotvorcima i vojnoj policiji, poput oca Philippeove djece, zabranjeno je bilo kakvo "bratimljenje" sa civilnim stanovništvom.

Trenutni generalni sekretar Antonio Guterres obećao je da će dovesti u red "sopstvenu kuću UN-a". On je 2017. godine predstavio strategiju s četiri strane koja se fokusira ne samo na okončanje nekažnjivosti, već i na davanje prioriteta pravima i dostojanstvu žrtava. On je imenovao prvog UN-ovog zastupnika za prava žrtava i ustanovio "povjerenički fond" za podršku žrtvama.

Ali Philippe i šest drugih majki Haićana koje je intervjuirao CNN kažu da je podrška bila oskudna i uslovna. A njihovi zahtjevi za pravdom - izdržavanje od očeva za djecu, na koje bi mogli imati pravo po haićanskom zakonu, pa čak i kompenzacija kao žrtve - kao da nisu postojali.

- Oni nas tretiraju kao da smo manje od ljudi - rekla je jedna žena, opisujući svoje interakcije s UN-om.

Na Haitiju, gdje su zaraćene bande protjerale hiljade iz svojih domova u Port-au-Princeu, zbog čega su cijene hrane i energije naglo porasle širom zemlje, žene su opisale očajničku borbu za preživljavanje i brigu o svojoj djeci. Neki su bili primorani da pobjegnu iz zemlje.

Seksualna eksploatacija

U međuvremenu, nastavljeni su seksualni skandali u koje je umiješano osoblje UN-a. U junu ove godine, 60 tanzanijskih mirovnih snaga poslano je kući iz Centralnoafričke Republike zbog optužbi za seksualno iskorištavanje i zlostavljanje koje uključuje četiri žrtve, od kojih dvoje djece.

CNN je razgovarao sa Philippe u njenom malom stanu u Dajabonu, prašnjavom trgovačkom gradu u Dominikanskoj Republici, odakle su ona i njeni blizanci pobjegli 2021. godine, pokušavajući da ostave iza sebe haos blokiranih puteva i zatvorenih škola na Haitiju. U jednokrevetnoj sobi koju dijeli porodica, djeca spavaju na malom krevetu, a Philippe spava na popločanom podu. Njen sin doživljava jak bol zbog stanja za koje Philippe kaže da bi se moglo izliječiti jednostavnom operacijom, ali ona to ne može priuštiti.

Kaže da je upoznala oca svoje djece dok je radila kao čistačica u sjedištu UN-a u Port-au-Princeu 2009. godine. Prvo ju je zamolio da obavlja poslove za njega: da kupuje plantaine i namirnice na lokalnoj pijaci. Na kraju ju je, kaže, zamolio da dođe u njegovu kuću.

Danas se Philippe bori da definira njihov odnos, koji je trajao još nekoliko godina.

- Ne bih mogla reći da se volimo - rekla je. Ali godinu dana nakon što je otišao, Philippe je odlučio da UN treba da sazna šta se dogodilo.

Iz svog rodnog grada Cap-Haitiena, lučkog grada na sjevernoj obali Haitija, 2014. se ukrcala u moto-taxi sa svojim blizancima, po jedno u svakoj ruci, i započela višesatno putovanje nazad na jug. Na putu su stali samo jednom: na glavnom aerodromu u zemlji, gdje je, bez novca da bebama kupi mlijeko ili pelene, kucala na prozore automobila tražeći pomoć od stranaca.

- Sramotno je da priznam, ali uradila sam što sam morala - prisjeća se Philippe.

Haiti

Bivša baza UN-a (FOTO: CNN)

Idućeg jutra, Philippe je predstavila svoju djecu u sjedištu misije UN-a. Kaže da su je zvaničnici fotografisali i ispitivali, a kasnije su je zamolili da odvede djecu na DNK test. 2015. je primila poziv od predstavnika UN-a koji joj je rekao da su rezultati testa pozitivni. Od parade organizacija 2018. godine počele su stizati male količine novca za njenu djecu. U dokumentima koji prate sredstva, koje je vidio CNN, opisana je kao "žrtva seksualne eksploatacije i zlostavljanja" ili se navodi da ju je na njih uputio Ured UN-ovog Ureda zastupnika za prava žrtava.

Tokom proteklih šest godina, Philippe je primala male uplate koje su odobrile UN, a svaka je dolazila, kaže, u nepredvidivim trenucima, ali su sume bile dovoljne da pokriju školarine za godinu, koje su oko 500 dolara po djetetu. Ona i drugi kažu da nisu dobili ništa za ovu školsku godinu koja je već počela.

Kao uvjetv za dobijanje novca, Philippe i nekoliko drugih žena izjavile su za CNN da su zamoljene da dostave račune iz škola, a u nekim slučajevima i da potpišu dokument kojim se obećava da će sva preostala sredstva koristiti za zdravlje, hranu i smještaj djece, kao i prisustvovati neodređenim događajima koje vode NVO u tom području. Neki su za CNN rekli da su ovi uvjeti ponižavajući.

Jokencie Jean Baptiste, majka iz južnog haićanskog grada Les Cayes, počela je da plače dok je opisivala kako se bori da nahrani svog sina, za kojeg kaže da mu je otac bio senegalski mirovnjak.

Bila je tinejdžerka

- Zamislite da uzmete novac da platite školu, pa se vratite kući, vidite svoje dijete tako gladno. Šta biste trebali učiniti? - upitala je prije nego što je dodala:

- Tretiraju nas kao prostitutke. Kao da bismo trebali biti siromašni.

U blizini, u primorskom gradu Port Salut, gdje se nalazi sada zatvorena baza UN-a, Rosemina Joseph, koja kaže da je zatrudnjela s djetetom urugvajskog mirovnjaka kada je bila tinejdžerka, rekla je za CNN da je zatražila pomoć UN-a za njenu obnovu kuća nakon što je uništena u zemljotresu 2021. Ali dobila je samo dovoljno novca za temelje, rekla je. Ona i njen sin žive u prislonu od štapa na gradilištu.

Povjerenički fond UN-a za podršku žrtvama seksualne eksploatacije i zlostavljanja drži preko 4,8 miliona dolara, prema godišnjem izvještaju za 2022. godinu, i trebalo bi da popuni "praznine" u pomoći žrtvama širom svijeta.

Ali od svog osnivanja prije sedam godina, fond je samo prijavio da je potrošio ukupno 249.738 dolara na Haitiju, za dvogodišnji program koji je počeo 2021.

Da je taj novac podjednako podijeljen između 30 porodica za koje fond kaže da je imao koristi, svaka osoba bi dobila preko 8.000 dolara. Ali više žena je pokazalo CNN račune koji sugeriraju da su primile manje od četvrtine te sume. Ostatak je utrošen na ad hoc troškove i aktivnosti koje je organizovala terenska humanitarna grupa AVSI, navodi organizacija.

Stručnjaci za razvoj smatraju direktne gotovinske transfere najefikasnijim oblikom pomoći, a UN u svojim programima daju gotovinske transfere drugim vrstama primaoca pomoći. Ali ne žrtvama.

Žrtve ne dobiju direktno pomoć

- Prema politici UN-a, nema direktne isplate žrtvama - rekla je za CNN programska službenica fonda Yasna Uberoi.

- I projekat Trust Fund je isti. To je podrška u smislu obuke i pružanja mogućnosti za život, kako bi mogli ponovo izgraditi svoje živote i postati nezavisni - dodala je.

Dakle, pored malih izuzetaka za obrazovanje i neke neposredne osnovne potrebe, za koje UN traži račune, posredničke organizacije odlučuju kako će potrošiti novac fonda u korist žrtava, između ostalog piše CNN.

Kada je CNN objasnio Philippe da je rezolucijom UN iz 2007. godine već odlučeno da se samo otac njene djece može smatrati odgovornim za njenu situaciju, ona je uzvratila s podsmjehom.

- Zašto su onda otvorili ured za žrtve? Ovo je šteta UN-a. UN su dovele njihovog oca ovdje. Nisam otišla u Afriku da ga upoznam - kazala je.

Pauline Philippe s djecom

Pauline Philippe s djecom (FOTO: CNN/David von Blohn)

Ovo nije život o kojem je Philippe sanjala prije nego što je dobila djecu. Danas zarađuje za život kao ulična prodavačica, prodajući krofne s mirisom đumbira koje pravi kod kuće. Pokušava sastaviti kraj s krajem, ali krajevi se nikad ne sastaju. Ima noći kada Philippe ostane gladna.

- Kažu da majke treba da budu ponosne, ali ponos dolazi samo ako imaš sve. Nisam ponosna što sam majka, ne kada ovako živimo - dodala je, pokazujući na svoju skučenu sobu.

Samo ove godine, Philippe je rekla da je dva puta putovala od Dajabona do sjedišta UN-ove misije u Port-au-Princeu, kako bi stala pred vrata, u nadi da će potaknuti mašinu da se brže kreće.

- Ponekad se jednostavno moram suočiti s UN-om. Da vide da ne mogu više, dosta mi je - dodala je.