VEZANI TEKST - Čović i Nikšić: SNSD će biti partner iz RS-a, vlast na svim nivoima do Nove godine

I zaista, jeste Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, koji je i sinoć u Mostaru sa Nikšićem i Čovićem "dotezao" ovaj sporazum, bio u pravu da je prvobitni tekst objavljen u medijima bajat. 

Sada je dio koji tretira izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava BiH "mnogo bolje" preciziran i puno jasnije je o čemu se radi. Nema ništa i ničeg upakovanog. 

Bajati sporazum: 

- Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma;

Potpisani sporazum: 

- Hitno provesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Europskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda) - navodi se u sporazumu koji je u ime "Osmorke" potpisao Nikšić, a u ime HDZ-a i stranaka okupljenih oko njega Čović. 

VEZANI TEKST - I Tuđman bi bio ponosan na njega: Čović je Palmeru provukao kroz uši UZP plan, ne odriče se Herceg-Bosne

Visoki predstavnik Christian Schmidt je nakon što je 2. oktobra nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH poručio da je presuda "Ljubić" za njega okončana jer je u onome što je nametnuo, kako je pojasnio, riješio pitanje izbora delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno ono na što se ova presuda i odnosila. 

Ustavni sud BiH donio je 1. decembra 2016. godine odluku u smislu legitimiteta predstavnika i to isključivo za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Božo Ljubić je podnio apelaciju i zatražio ocjenu ustavnosti odredbi članova 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16. Potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i i odredbi člana 20.16.A Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona. Ovi članovi Izbornog zakona BiH odnose se isključivo na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i raspodjelu mandata za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od šest mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

Čović i ekipa nisu stali na tome, već su nastavili insistirati uz pomoć Zagreba, da presuda "Ljubić" znači izbor "legitimnog Hrvata" u Predsjedništvo BiH, iako se ona uopće ne odnosi na to pitanje. 

To nije predstavljalo problem "Osmorki" da pristane, da uz presude iz Strazbura koje više od deceniju čekaju na implementaciju, udovolje željama "gospodina legitimnog", a samo kako bi se dočepali vlasti i izbacili SDA, koja se tokom svih dosadašnjih pregovora protivila izmjenama Izbornog zakona i Ustava po željama i napucima Dragana Čovića, a onda i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.