Promocija

Osmanski dokumenti iz arhiva fojničkog samostana: Zbirka za bolje razumijevanje bh. prošlosti

Objavljeno: 28.05.2019. u 14:45

Ove zbirke koje se čuvaju u samostanima u BiH mogu se uporediti sa zbirkama koje se čuvaju u pravoslavnom manastiru na planini Atos, rekao je autor zbirke profesor emeritus Michael Ursinus

FOTO: Anadolija

Centar za historijska istraživanja (CeHIS) Filozofskog fakulteta u Sarajevu danas je organizovao promociju zbirki osmanske arhivske građe koja se čuva u Franjevačkom samostanu Duha svetoga u Fojnici pod naslovom "Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjevačkog samostana".

Zbirku je priredio njemački profesor emeritus Michael Ursinus, jedan od vodećih svjetskih osmanista, dugogodišnji profesor osmanske i bliskoistočne historije na univerzitetima u Birminghamu, Freiburgu i Heidelbergu.

Ursinus je istakao da je još 1971. godine odlučio da će se jednog dana, kada se penzioniše, ozbiljno posvetiti izučavanju izvora na ovim prostorima.

Tada je bio na proputovanju Evropom, a automobil, popularno zvan "spaček", pokvario mu se u tadašnjoj Jugoslaviji.

- Ove zbirke koje se čuvaju u samostanima u BiH mogu se uporediti sa zbirkama koje se čuvaju u pravoslavnom manastiru na planini Atos, koja je izuzetno poznata u naučnim krugovima. Dokumenti su izuzetno značajni zbog toga što govore o ranom dobu osmanske historije o kojem vrlo često o nekim pitanjima nema drugih obavijesti, nego onih koje se susreću u narativu. Ovdje imamo dokumente. Zbog toga ovo je vrlo vrijedan izvor za historičare, koji govori o franjevcima u Osmanskom carstvu, koji govori položaju katolika i hrišćana, općenito, u Osmanskom carstvu. Ovo je izvor koji će historičarima omogućiti da preispitaju neke ranije tvrdnje i donesu neke nove zaključke o hrišćanstvu i položaju hrišćanskih zajednica u Osmanskom carstvu -istakao je Ursinus.

Fahd Kasumović, docent katedre za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kazao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što ima priliku promovisati knjigu eminentnog stručnjaka, kakav je osmanista Ursinus. Dodao je da je riječ o zbirci koja sadrži oko 3.000 dokumenata i koja je kulturalno blago BiH.

- To su dokumenti koji svjedoče o kulturalnoj raznolikosti ove zemlje, o načinu na koji su nemuslimanske zajednice bile tretirane u islamskom kulturno-civilizacijskom kontekstu. One svjedoče, također, i o oblicima ponašanja, životu, načinu na koji su predstavljani drugi, jednostavno o kulturi života, ljudskim isksutvima, svemu onome što nam je historija ostavila - rekao je Kasumović.

Dodao je kako smatra da je, također, "u BiH na univerzitetu koji trenutno teži internacionalizaciji, povećanju međunarodnog protoka, posebno značajno da imamo priliku čuti istaknute profesore s drugih evropskih univerziteta".

FOTO: Anadolija

Amir Duranović, rukovodilac CeHIS-a na Filozofskom fakultetu, rekao je da je centar promocijom zbirke "Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjevačkog samostana" želi doprinijeti boljem razumijevanju bh. prošlosti.

- Nama kao centru, kao instituciji, koja je mlada jako je važno da imamo goste svjetskog ranga i da promoviramo temu koja je veoma važna. U ovim danima, kada se spominje značajan događaj iz Ahdname franjevcima, govorimo o dokumentima koji su nastali tokom 16. stoljeća uglavnom u interakciji između franjevačke zajednice i osmanske administracije u Bosni. Kritičko sagledavanje bh. historije ne može proći bez dubljeg uvida u primarne historijske izvore - istakao je Duranović.

Višetomno izdanje sadrži osmanske dokumente iz 16. vijeka koji su dio kapitalne samostanske zbirke Acta Turcarum (Turski dokumenti), nastali kao rezultat djelovanja različitih aktera osmanskog političko-administrativnog sistema.

Čitatelji među njima mogu sresti sultanske spise, zapovijesti i povelje, pisma/naredbe i potvrde visokih provincijskih vojno-upravnih dužnosnika, kakvi su bili bosanski namjesnici, zatim, sudsko-administrativna akta kadija i naiba te listine čiji su izdavači službenici lokalne vlasti, kao što su fojničke vojvode i emini. Najvećim dijelom, radi se o originalnoj građi, koja do sada nije objavljivana, što ove izvore čini posebno vrijednim.

Zajednička karakteristika svih navedenih dokumenata je da se, na neki način, mogu povezati s franjevačkom zajednicom, ali i da, paralelno s tim, sadrže podatke koji su itekako važni za bolje razumijevanje historije Bosne u osmanskom političkom i društvenom kontekstu.

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije