Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović nedavno je uputio inicijativu Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine da pokrene pravne procedure zaštite interesa BiH koji joj pripadaju kao pomorskoj državi.

- Ovo je samo jedan kontinuitet naših aktivnosti kada je u pitanju očuvanje suvereniteta BiH, kako na kopnu tako i na moru. Želimo da BiH, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih nacija, kao pomorska država, ima pravo slobodnog pristupa otvorenom  moru - izjavio je danas ministar Osmanović.

Podsjetio je da je ranije uputio dopis ministru mora i prometa u Vladi Hrvatske Olegu Butkoviću i zatražio da prije otpočinjanja izgradnje Pelješkog mosta "državne komisije sjednu i da se vidi razgraničenje kada je u pitanju linija na moru“.

Zatim je, dodao je on, i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić također svom kolegi, premijeru Vlade Republike Hrvatske, uputio dopis, a sve pozivajući se na odluku Predsjedništva BiH iz 2007. godine "koja je također u tom kontinuitetu da prije bilo kakvog otpočinjanja gradnje treba uraditi ove prve poteze", kao i na deklaraciju koju je usvojio Zastupnički dom parlamenta BiH.

- Uputio sam dopis Pravobranilaštvu BiH da se obrati Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, koji je nadležan kad je u pitanju Konvencija Ujedinjenih nacija, i da taj sud da konačnu odluku, presudu da li su ugrožena međunarodna prava BiH po Konvenciji UN-a - naveo je ministar Osmanović.

Napomenuo je da on nema pravo, kao ministar civilnih poslova, da odšuti na sve ovo što se dešava.

- Moja obaveza je da se putem Pravobranilaštva BiH obratim Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu i krenuli smo u tom pravcu. Očekujem da će Pravobranilaštvo BiH, u skladu sa svojim ustavnim, zakonskim obavezama, bez bilo kakvog politikantstva, sve to proslijediti Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu i očekujemo konačnu odluku te međunarodne institucije. Što se tiče BiH, mi smo spremni da prihvatimo bilo kakvu odluku od te institucije - kazao je ministar Osmanović.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je kasno za ove aktivnosti, navodi da nije kasno te da Međunarodni sud za pravo mora može donijeti i preporuku da se sve obustavi dok se ne donese konačna odluka.

- Ono što je jako bitno je da ni jedan dokument od bilo kog organa u BiH ne postoji kad je u pitanju dozvola Republici Hrvatskoj da se otpočne sa gradnjom tog mosta. Ovdje je Republika Hrvatska, u razgovoru s Evropskom komisijom, na određen način potpuno zaobišla BiH - smatra ministar Osmanović.

On ističe da nema dokumenta od Vijeća ministara BiH kojim se daje saglasnost, niti zvaničnog dokumenta od Ministarstva prometa na nivou države BiH.

- Imate jedini dokument, to je odluka Predsjedništva BiH iz 2007. godine koja je potpuno jasna, a to je da BiH ne može dati saglasnost za otpočinjanje gradnje Pelješkog mosta dok se ne napravi verifikacija granice na moru, odnosno dok jedan i drugi parlament to ne usvoji - zaključio je ministar Adil Osmanović.