Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović Kosovo je nazvao državom koja je prijateljska Hrvatskoj, pri čemu je istaknuo kako je jedan od problema priznanje Kosova od svih evropskih država koje se nije ostvarilo ni nakon iskazanog mišljenja Haaškog suda 2010. godine. Dodao je kako će priznanje od azijskih i afričkih zemalja biti uvjetovano drugim političkim okolnostima.

- Vidimo zadnjih sedmica eskalaciju sukoba i opasnih radnji na sjeveru Kosova iza kojih neko stoji organizacijski, materijalno, finansijski. Naši stavovi su tu jasni, Srbija nam treba dati neke odgovore na neke stvari. Ko su, odakle su, ko ih je finansirao, to su stvari koje smo već gledali u historiji i ne želimo ih gledati opet. Jer, ako ovdje ne bude posljedica, to znači da čekamo sljedeći takav događaj, samo veće skale i magnitude, ali to ne bi smjeli dopustiti - izjavio je Milanović.

Dodao je kako ne želi zbog napada 24. septembra na sjeveru Kosova od naoružane grupe upirati prstom u predsjednika Srbija Aleksandra Vučića, ali kako se mora saznati ko stoji iza toga.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani Sadriu Hrvatsku je nazvala prijateljem, saveznikom i partnerom Kosova, dodavši kako u regiji postoje mračne sile koje Kosovo i regiju žele vratiti u mračno doba 90-ih.

Terorističke aktivnosti naređene iz Srbije

Poručila je kako Hrvatska podržava Kosovo u NATO savezu, Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama gdje Kosovo želi biti prisutno kao stalni član, pritom pohvalivši nedavni poziv predsjednika Milanovića u UN-u da se prizna realnost Kosova.

- Kosovo se suočava s jednom od najtežih situacija u posljednjim godinama zbog hibridnih djelovanja kroz terorističke aktivnosti koje su dirigirane i naređene iz Srbije - kazala je Osmani.

Dodala je kako cilj Srbije anektirane sjevera Kosova te iznijela glavne slojeve prikupljenih dokaza koji povezuju državni vrh, vojsku Srbije i Ministarstvo odbrane Srbije sa grupom koja je izvela napad na sjeveru Kosova.

- Nakon napada koji su se dogodili, fokus treba usmjeriti ka dovođenju svih odgovornih pred lice pravde i dobivanju jasnih sigurnosnih garancija, posebno kada je riječ o sigurnosti granica između Kosova i Srbije i sankcioniranju Srbije kao mjere koja će moći spriječiti slične napade u budućnosti - poručila je Osmani.

Osmani je izvijestila hrvatskog kolegu Milanovića o dokazima koje je kosovska strana prikupila nakon napada na sjeveru Kosova 24. septembra.

- Ono što šteti cijeloj regiji je srpsko političko vodstvo jer imamo Vučića koji se ne može udaljiti od Miloševićeve politike koja je od 90-ih vođena i u Hrvatskoj i u BiH - rekla je.

Dodala je kako "banda Milana Radoičića" prijeti i Srbima na Kosovu.

- Ako će Srbe trebati zaštititi od nekoga, kosovske Srbe treba zaštititi od Vučića i bande koje su podržane i politički finansirane te se i danas skrivaju i zaštićuju u Srbiji kako bi izbjegli suočavanje s pravdom - izjavila je Osmani.

Potrebno je zaštititi granice Kosova od ulaska oružja i naoružanih grupa na Kosovo, zaključila je.

Milanović ne podržava sankcije cijeloj državi

Milanović je poručio kako je protiv uvođenja sankcija Srbiji, naglasivši kako je i Kosovo trenutno pod određenim sankcijama Evropske komisije koje, rekao je, imaju smisla prema pojedincima, ali kako ne podržava i ekonomske sankcije narodu i cijeloj državi. Naglasio je kako kriza na sjeveru Kosova, kao i kriza u Izraelu i Gazi odgovara Rusiji, ali kako nije siguran da su Rusi učestvovali u organizaciji ovih događanja.

- Zajednica srpskih općina na Kosovu je nešto što treba priznati, neovisno ko bio na vlasti u ovom trenutku u Srbiji - rekao je Milanović ocijenivši kako je kosovska javnost to u stanju prihvatiti.

Hrvatska podržava članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući podršku za dodjelu statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Milanović je već više puta javno pozvao članice EU-a koje do sada nisu priznale neovisnost Kosova da to učine. I u svom nedavnom govoru u Ujedinjenim nacijama u New Yorku, Milanović je naglasio kako Hrvatska zagovara univerzalno priznavanje Kosova i njegovo pravo na postojanje kao ravnopravnog člana zajednice naroda.

Službeni bilateralni sastanak dvoje predsjednika održao se u uredu predsjednika Hrvatske, a istoga dana predsjednica Osmani se sastala i s predsjednicima Hrvatskog sabora i Vlade Hrvatske. Tokom boravka u Hrvatskoj predviđen je, između ostalog, i njen susret s pripadnicima albanske zajednice koja živi u Hrvatskoj, a kosovska predsjednica će, osim Zagreba, posjetiti Karlovac i Rijeku.