Izvezeno je oko osam hiljada tona šljiva, a dio roda ostao je u Bosni i Hercegovini. Sezona izvoza je kao i ranijih godina trajala tri mjeseca. Jedan od izvoznika Esed Hećimović kaže da su počeli početkom sedmog mjeseca, a njegova firma uspjela je poslati 30 šlepera, što je oko 600 tona. Smatra da bi se period izvoza mogao produžiti, ali da bi trebali saditi nove sorte. Upravo na tome i rade nadležna udruženja.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović kaže da rade na stvaranju uslova za sadnju kasnijih sorti.

Požalio se na fitosanitarnu inspekciju i carinjenje, naglašavajući da bi se ta procedura trebala obavljati na jednom mjestu. To bi bilo izvodivo, naglašava, kada bi inspektorat prešao na državni nivo.

- Sada firme iz Federacije inspektorat rade na nivou FBiH, a carinjenje na državnom. Naši kamioni idu u Orašje, kada dobiju fitosanitarni certifikat, idu na Gradišku da prelaze granicu - pojasnio je Selimović dodajući da bi se to trebalo raditi na jednom mjestu, naprimjer u Gradišci ili na novom graničnom u Svilaju.

Proizvođači ističu da su ponosni na činjenicu da nisu imali primjedbi na kvalitetu proizvoda, a da je u Njemačkoj bh. šljiva postala zaštićen bh. brend s cijenom gotovo jednakom kao šljive iz organskog uzgoja.