Općina Glamoč, na sjeverozapadu BiH, je odluku o izuzimanju zemljišta donijela prošle godine. Općina ima oko 4.000 stanovnika i spada u izrazito nerazvijene općine.

FOTO: RSE

Građani Glamoča koji su dobili rješenje kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ih niko nije pitao o tome žele li prodati zemljište. Navode da nisu protiv projekta izgradnje vjetroparka, ali da ne žele svoju zemlju prodati po tako niskoj cijeni.

Iz općine Glamoč nisu odgovorili na upit RSE o projektu izgradnje vjetroparka, kao ni na tvrdnje vlasnika parcela na lokalitetu da im se zemlja bespravno oduzima.

Na ista pitanja nisu odgovorili ni iz Vlade Kantona 10, u okviru kojeg je Glamoč.

Koncesija je 2012. godine dodijeljena firmi "WBL city project" iz Banje Luke čija je djelatnost projektovanje i izgradnja. Koncesija je dodijeljena na 30 godina.

FOTO: RSE

Dvije godine kasnije ta koncesija je ugovorom ustupljena preduzeću "RWP Vitorog" čija je djelatnost proizvodnja i distribucija električne energije. Ova firma je registrovana na istoj adresi kao i prethodni koncesionar, a isti su i vlasnici oba preduzeća.

Potpisi iste osobe na ugovoru  FOTO: RSE

Telefonski broj koji je isti za obJe kompanije je nepostojeći, kao i email adresa na koju je RSE poslao mail.

Kao vlasnik i direktor preduzeća navodi se Ranko Radoja čiji se broj ne nalazi u telefonskom imeniku.

U ugovoru o prijenosu koncesije koji je javno dostupan, novi koncesionar navodi kako su u kontaktu sa kompanijom "Ming Jan" sa sjedištem u Guangdongu u Kini.

"Ming Yang Wind Power Group Limited" je najveći privatni proizvođač vjetroturbina u Kini i peti po veličini u toj zemlji. Ova kompanija nema registrovano predstavništvo u Bosni i Hercegovini.

Šta kažu vlasnici parcela?

Marinku Bosniću stiglo je rješenje od općine Glamoč kojim mu izuzimaju 2.6 hektara zemljišta za potrebe izgradnje vjetroparka.

Lokacija gdje je predviđena vjetroelektrana FOTO:RSE

Bosnić je jedan od stotinjak vlasnika parcela na lokalitetu Hrbljine, u Kantonu 10 u Federaciji BiH, na kojem je planirana izgradnja vjetroparka snage 110 megavata. Kaže kako se ne slaže da mu bude oduzeta zemlja u korist općine.

- U tom rješenju je obrazloženo da zemlja prelazi na Općinu Glamoč jedan kroz jedan u njihovo vlasništvo. Kako je to moguće da on meni uzme moju zemlju, na koju ja nisam pristao niti mi je šta plaćeno - kaže Bosnić.

Marinko Bosnić dodaje i da je na njegovoj parceli prije godinu bespravno postavljen stub za mjerenje brzine vjetra i pristupni put.

Tvrdi i kako investitora nikada nije upoznao, niti da je komunicirao sa općinskim vlastima.

Cijena zemljišta je sporna i za Milorada Milišića, koji je vlasnik 24 hektara.

FOTO:RSE

- Procijenjena vrijednost zemljišta u nekoj od kancelarija je 30 feninga po metru kvadratnom, što je nemoguće bilo gdje pronaći. Mi nećemo pristati na to. Niko, 95 posto vlasnika nije pristalo na to - tvrdi Milišić.

Kako navodi Marko Kureljušić, koji je vlasnik 20 hektara, od kojih je 700 kvadrata predviđeno za vjetropark, zbog nastale situacije je angažirao advokata.

- I za mene i za svakoga je to sramotna cijena 30 feninga na 30 godina. Bili su rekli 10 feninga, pa onda navodno povećali. Mi smo već predali advokatima da tuže, nas dvojica-trojica - kaže Kureljušić.

Još dvije vjetroelektrane u ovom dijelu BiH

Općina Glamoč za 1.600 maraka prodala je udio u projektu izgradnje vjetroelektrane čija je vrijednost 250 miliona maraka.

Radi se o vjetroelektranama"Dževa" i "Slovinj". Koncesiju na ove projekte dobilo je preduzeće "Vjetroelektrane" d.o.o. Glamoč , koje su 2009. godine zajednički osnovale općina Glamoč i preduzeće "Nova energija" iz Hrvatske.

Osnovni kapital preduzeća prilikom osnivanja je bio 10.000 maraka. Oko 84 posto vlasništva pripadalo je preduzeću iz Hrvatske, a 16 posto općini Glamoč.

Općina je pristala i na prijedlog koncesionara da im plaća koncesionu naknadu u iznosu od 0,5 posto od prihoda prodate električne energije.

Ovaj projekat još nije dobio građevinsku dozvolu, kaže zamjenik direktora Nove energije Vlado Marić za RSE. Eksproprijacija zemljišta je i dalje u toku, a radi se o više od 250 hiljada kvadratnih metara na obje lokacije, od kojih je eksproprijacijom izuzeto 80 posto.

- Vještak je odredio 30 feninga marke po kvadratu, a mi plaćamo 50 fening maraka po kvadratnom metru. Odnosno, mi smo uplatili na općinski račun, a općina će kasnije to rješavati - pojašnjava Marić.

Nikola Srdić, odbornik opozicione Srpske napredne stranke u Skupštini općine Glamoč, tvrdi da su vlasnici zemljišta koji su direktno prodavali zemlju koncesionarima, prije nekoliko godina, dobijali tri puta veću cijenu od one koju općina nudi sada vlasnicima parcela.

- Ljudima koji su učestvovali u toj trgovini, koje ja poznajem, u ranijem periodu su plaćali parcele jednu marku po kvadratu - tvrdi Srdić.

RSE nije uspio stupiti u kontakt ni sa jednim vlasnikom ovih parcela.

Istovremeno, Srdić navodi i da se protivio prodaji vlasničkog udjela koji je Općina imala u ovom projektu za 1.600 maraka.

- Ja ne mogu reći da je pogrešno, ali jeste netransparentno. Stvar je što se izuzima imovina i na kraju ostaje u vlasništvu općine. Moje mišljenje je da treba da ostane vlasnicima, jer je projekat ograničenog vremenskog trajanja - smatra Srdić.

Za njemačkog investitora tri puta veća naknada

Na području Kantona 10 tokom prošle godine potpisan je i ugovor za izgradnju još dva vetroparka "Čadilj" i "Marino Brdo". Oni će biti izgrađeni na prostoru Glamoča i Bosanskog Grahova. Investitor je njemačka kompanija WPD.

Koncesiona naknada za vjetropark "Čadilj" u Glamoču, instalirane snage od 138 MW obračunavaće se u iznosu od 1,75 posto ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije.

Koncesiona naknada za vjetropark "Marino Brdo", koji će biti izgrađen u općini Bosansko Grahovo, snage 126 MW iznosiće od 1,78 posto od ukupnog bruto prihoda.

Eksproprijacija, prema istoimenom zakonu u entitetu Federacija BiH, se definiše kao oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva na nekretninama uz naknadu prema tržišnoj vrijednosti nekretnina.

Prema članu tri pomenutog Zakona, nekretnina se može eksproprisati kada se ocijeni da je to od javnog interesa.

Ipak, članom osam predviđena je i eksproprijacija u formi zakupa na zemljištu koje će se koristiti u ograničenom vremenskom periodu najviše do pet godina.

Bosna i Hercegovina za sada ima tri izgrađene vjetroelektrane.

Dvije vjetrolektrane sagradile su Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna.

Treća vjetroelektrana koja je priključena na mrežu je Jelovača i prva je do kraja realizovana privatna investicija u oblasti vjetroenergije.