I to ima u BiH

Općina ima više pratilaca na Facebooku nego stanovnika!

Objavljeno: 17.08.2019. u 11:24 Autor: B. Turković

Mnoge "stare" općine imaju svoje nove pandane u drugim entitetima, iako nisu imale ni dovoljno stanovnika, ni puteve, škole, vrtiće, domove zdravlja…

Istočni Drvar: Najmanja bh. općina po broju stanovnika, ima ih samo 79

Dejtonskim iscrtavanjem entitetskih granica pojedina prijeratna naselja, sasvim nenadano, dobila su status općina. Od prijeratnih 109 općina, njihov broj je narastao na 142, od toga u FBiH 79, a Republici Srpskoj 62. Uglavnom su to mjesta koja su ostala "s one strane" entitetske linije, pa su i pored izostanka osnovnih kriterija, postala općine.

Zbog toga mnoge "stare" općine imaju svoje nove pandane u drugim entitetima, iako nisu imale ni dovoljno stanovnika, ni puteve, škole, vrtiće, domove zdravlja… I dvije i po decenije poslije uglavnom su još u "porođajnim mukama".

Iscjepkanost općina izražena je i u glavnom gradu BiH. Tako su su npr. dijelovi sarajevskih općina Ilidža, Novo Sarajevo i Stari Grad, koji su pripali RS-u, dobili dvojnike sa prefiksom Istočni. Koliko neplanski, pokazuje činjenica da je sjedište Istočnog Starog Grada, koji ima samo 1.131 stanovnika, smješteno u selu Hreša iznad Sarajeva, stanovnicima bh. prijestolnice poznatom uglavnom po kamenolomu! 

Ove "istočnosarajevske" općine, zajedno sa Sokocem, Palama i Trnovom, čine grad Istočno Sarajevo. S druge strane, i u Federaciji postoje općine Trnovo, sa 1.502 stanovnika i Pale sa samo 904 žitelja.  Vozite li tako npr. od Sarajeva do Goražda, preko Foče, sve općine i gradovi kroz koje prolazite su "dupli", jer je i Ustikolina dobila status općine (Foča u FBiH sa 1.933 žitelja), a postoji još jedno Goražde  - Novo, sa 3.117 stanovnika.

 
Hreša iznad Sarajeva: Selo prešlo put od kamenoloma do gradske općine  

Brojni su drugi gradovi koji su također dobili "duplikate": tako postoji Istočni Mostar sa 257 stanovnika, Kupres u RS-u sa 300, a Doboj je dobio čak dva Doboj-Istok i Doboj-Jug. Od dijela Jajca nikla je općina Jezero (1.144 stanovnika), a Krajišnici su pored Bosanske, dobili i Krupu na Uni sa 1.597 stanovnika.

Među malim općinama za koje građani BiH čuju uglavnom u izbornim noćima, kada članovi CIK-a do besvijesti čitaju izborne rezultate s terena, jesu i Oštra Luka (2.786 stanovnika), Pelagićevo (5.220), Ribnik (6.048), Ravno (3.219), Vukosavlje (4.667), Domaljevac Šamac (4.771), Dobretići (1.629), Donji Žabar (3.809), Berkovići (2.114)…

Ipak, kako je pokazao popis stanovništva 2013. godine, definitivno najmanja općina po broju stanovnika je Istočni Drvar. U njemu, naime, živi samo 79 stanovnika, koji su raspoređeni u tri sela. Do podataka o općini teško je i doći jer nemaju ni zvaničnu internetsku stranicu, pa vijesti plasiraju putem Facebooka. Zanimljivo je da stranica ima 473 pratilaca, što je puno više nego što ima stanovnika!

I Dobretići imaju status općine

Komentar o tome koliko je opravdano postojanje ovakvih, neprirodno formiranih lokalnih zajednica, na koji način funkcioniraju, s kakvim se problemima suočavaju stanovnici…, zatražili smo u Savezu općina i gradova FBiH.   

Naglašavaju da legislativa uopće ne ide u korist razvoja općina, nego jačanju kantona. Kako kažu, iako građani oko 80 posto potreba zadovoljavaju u lokalnim zajednicama, sredstva sa kojima raspolažu manja su od 10 posto svih budžeta u BIH.

- Jedan od krucijalnih problema za većinu ruralnih sredina je i iseljavanje stanovništva, pretežno mladih ljudi. U uvjetima kada bolju perspektivu vide u većim sredinama zaista je teško zadržati mlade ljudi da ostanu jer im lokalna samouprava ne može pružiti finansijsku pomoćipri pokretanju vlastitog biznisa – kažu u Stručnoj službi Saveza.

Objašnjavaju da postoje lokalne zajednice koje su zabilježile značajan napredak, ali da nažalost u Federaciji BiH postoje i one općine u kojima je, zbog teškog stanja u kome se nalaze, dovedeno u pitanje njihovo funkcionisanje u svim segmentima rada.

- To su općine poput Vareša, Glamoča, Drvara. Tu je i praktičan problem što se jedinice lokalne samouprave značajno razlikuju po teritorijalnoj veličini, broju stanovnika, ekonomskoj snazi, nivou urbanizacije, te kadrovskim kapacitetima, dok su im nadležnosti iste, bez obzira na ove izražene razlike – potcrtavaju u Savezu.

Sve navedeno, kako zaključuju, otežava dolazak investitora, i u konačnici predstavlja prepreku razvoju općina.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije