Memorijalni centar Srebrenica predstavio je prošle sedmice nalaze istraživačkog projekta "Genocide Papers/Transkripti genocida", koji predstavljaju skup pretraživih stenograma/transkripata sjednica takozvane Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini/Narodne skupštine Republike Srpske u periodu 1991. do 1996. godine.

Osuđeni ratni zločinac, tada predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić na petoj sjednici NSRS-a je govorio na temu - mediji i propaganda (s obzirom na diskusiju ova sjednica vjerovatno je održana na početku rata, op. a.). 

- Zar jedinstvena Bosna i Hercegovina ima šansu kada je pridjev srpski, atribut srpsko na TVSA i "Oslobođenju" poprimilo pežorativan karakter. Je li to naša jedinstvena Bosna i Hercegovina, je li to naša jedinstvena televizija koju je najmanje u jednoj sredini izgradio i finansirao srpski narod. Je li "Oslobođenje", naše jedinstveno glasilo koje postoji u najvećoj mjeri samo da bi blatilo srpski narod, da bi ga potkazivalo na grijehe što neće da učestvuje u rasturanju zajedničke otadžbine Jugoslavije.

Na 16. sjednici održanoj 12. maja 1992. godine, ista tema, svoje stavove iznio je Dragan Kalinić

- I konačno, poslјednja stvar, mada sam o tome htio da ranije govorim, ali nije bilo ove Skupštine, to je uništenje Radio i Televizije. Znate, bio sam među onima koji su zagovarali da se to, zaista, uništi. Jer ono što su radio i TV napravili za potrebe Alije Izetbegovića i Stjepana Klјuića ravno je dejstvu dvije divizije. Oni su jako dobar posao obavili za sebe. Dajte da se oko toga dogovorimo. Šta ćemo sa onima koji još žive kao zmije u našim njedrima? Dajte da napravimo jedan plan šta ćemo sa tim, da donesemo odluku. Ako će taj televizijski dom i te antene biti na našoj teritoriji, nemojmo ih uništavati, onda sređujmo odašilјače. Ako neće biti, otvoreno govoreći, raketirajmo to i uništimo.

Na sjednici je govorio i Vojo Kuprešanin, jedan od osnivača SDS-a. 

- Mi moramo dobiti šansu i mogućnost da mi zastupnici po zastupničkim centrima na tu temu uradimo jednu raspravu i da iznađemo pravu i adekvatnu ličnost koja će da vodi SRTV.

Da se malo vratimo slučaju Zorića. Ja sam bio generalni direktor SRTV i tražio sam od Zorića da vodi dnevnik, odnosno da komentariše političke događaje u RS-u i u svijetu. Gospodin Zorić je to odbio, ja sam postavio pitanje Zoriću: "Zašto vi, Zoriću, za dvije godine niste nastupili na Srpskoj radio-televiziji, a u vrijeme Alije i komunističke Bosne i Hercegovine stalno ste bili na TV", stoga taj i takav čovjek koji nikada nije upotrijebio srpsku riječ i srpski narod, a nikada hrvatski narod nije proglasio genocidnim, ja lično mislim, ne može nikada da bude generalni direktor SRTV i mislim da ovo što ste uradili da je to prerano i da je neozbilјno i neodgovorno. Hvala.

VEZANI TEKST - Donosimo nove detalje sa ratnih sjednica NSRS-a: Milošević je naš predsjednik, bez Srbije ne možemo ništa

Momčilo Golijanin je na sjednici 23. i 24. novembra 1992. godine iščitao imena članova "Odbora za programsku orijentaciju i uređivačku politiku javnih glasila u informativnoj djelatnosti", te predložio usvajanje odluke o imenovanju ovog odbora. 

- Imenuje se Odbor za programsku orijentaciju i uređivačku politiku javnih glasila u informativnoj djelatnosti u sastavu: Gojko Đoko, Nedeljko Šipovac, Ranko Risojević, Miroslav Toholj, Slavko Milanović, Velibor Ostojić, Ljubomir Zukanović, Aleksa Buha, Savo Knežević, Momčilo Golijanin, Vojo Kuprešanin i glavni urednik TV studija Banja Luka, glavni urednik Radio Sarajevo, glavni urednik Radio Bijeljina i glavni urednik "Javnosti". Za predsjednika odbora za programsku orijentaciju i uređivačku politiku javnih glasila i javnih preduzeća u informativnoj djelatnosti predlaže se gospodin Vojo Kuprešanin. Ovdje ne treba da stoji ili jer treba 15 članova prema tome to je "i".

Ovde je Gojko Đoko, pretpostavljam, vjerovatno ima neka vremena da dođe on je predstavnik Udruženja Srba iz BiH i vezan je za…, da možda ovo nije greška (pita pretpostavljeni) možda tu treba biti Risto Đogo. Nije greška.

Za odgovornost i glavnog urednika "Glasa" odnosno lista "Glas Srpski" predlaže se gospodin Milivoje Tutnjević. 

Ja sam bio decidan, pročitao sam imena koji ulaze u Odbor za programsku orijentaciju, pa pored imena i prezimena tu su još po funkcijama glavni urednik Studija Banja Luka i urednik Radio Sarajeva sa Pala, glavni urednik Radio Bijeljine i glavni urednik… Dakle za predsjednika Odbora imenuje se gospodin Vojo Kuprešanin. 

Na sjednici održanoj 29. decembra 1994. godine na Palama, tada nezavisni zastupnik, danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je govorio o informisanju. 

- Ja kada sam ovdje izašao i rekao oko informisanja, jedna je stvar bitna, gospodo, ja se izvinјavam gospođi Plavšić i ženama koje su ovdje, ali novinari u Jugoslaviji, bivšoj Jugoslaviji, razjebali su tu zemlјu i mi ćemo doći u situaciju, ako ovako stanje budemo imali u informisanju RS-a, da će se desiti tako. Ja to hoću da kažem, ništa drugo, ja nisam protiv ove države, čovječe, to je tako. Ako ne riješimo pitanje adekvatno u sistemu informisanja, desit će nam se sindrom stare Jugoslavije, imat ćemo informativne centre koji će raspalјivati mnijenje koje će doprinijeti do razbijanja, ja mislim da to treba da se kaže i to treba spriječiti adekvatnom organizacijom i ništa više.

Na trećoj vanrednoj sjednici 23. i 24. maja 1995. godine, zastupnik Trifko Radić govorio je koje to medije imaju pod kontrolom. 

- Što se tiče listova, pošto mi ne čitamo nikakve druge listove, imamo samo "Oslobođenje" (radi se o srpskom "Oslobođenju koje je izlazilo jednom sedmično, a ne "Oslobođenju" koje ove godine obilježava 78. godinu postojanja, op. a.), dobijamo samo jedanput kada ono izlazi, jedna od primjedbi je bila, naši sudovi su pretrpani predmetima, ima ljudi koji poubijaju porodice, svašta rade, niko živ ne zna je li osuđen i na koliko je osuđen. Ja sam to jedanput direktoru "Oslobođenja" rekao, pa dajte ljudi otiđite na sud svako sedam dana kada izlaze listovi i objavite Marko Marković iz Ilijaša koji je ubio to i to osuđen na kaznu zatvora ili nije, niko u nas ne zna. Kada je kod suđenja, vidjeli ste neki dan Turci organizovali suđenje svojim kriminalcima, da li je to dobro, da li nije, da i mi tako nešto uradimo, neko je govorio o tome, ali oni to pred svijetom tako rade jer mi se izgleda samo udvaramo svijetu, a mi znamo šta nam svijet misli, misli da nas pobije, da nas nema više nikako na ovoj kugli zemaljskoj.

VEZANI TEKST - Transkripti genocida: Šokantni detalji rasprava Narodne skupštine RS-a od 1991. do 1996. godine

Na istoj sjednici, Milorad Dodik govorio je i o napadu na zapadnu Slavoniju. 

- Skupština danas mora najenergičnije da osudi napad Hrvatskih snaga na Zapadnu Slavoniju i da ne prizna rezultate te agresije kako je to rekao i predsjednik Karadžić, ali mislim ako išta hoćemo da uradimo danas, bez obzira na neki... A ima veoma dosta toga u vezi s tom Zapadnom Slavonijom, nekih razloga ako bi neko mogao da smisli, ali zaista to je prostor koji strateški je bio veoma, veoma bitan za Banju Luku i oko Banje Luke sve. Padom Zapadne Slavonije neprijatelj nam se veoma približio Banjoj Luci, kao mjestu koje će u narednom periodu morati da bude oličenje naše pobjede ili poraza i čini mi se da to od onih priča od prije dvije tri godine kada je bilo Sarajevo, prelazimo na Banju Luku kao tako jedno mjesto. Moramo osposobiti i formirati, ne znam šta učiniti, ali moramo imati jaču informativnu službu i djelatnost. Za početak je dovoljno da smijenimo bar glavnog urednika koji je pustio onu Martićevu nesretnu izjavu. (PRESJEDAVAJUĆI: Koja je to izjava, hoćete samo reći). Ono oko bombardovanja Zagreba, ja se slažem da trebamo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći, ako je to trebalo da kaže se, na onaj način se prenijeti, to je moralo da bude oprezan urednik koji je to puštao, ako te odgovornosti ne bude danas ovdje i ako mi baš mnogo ne utvrdimo odgovornim danas ovdje, bez obzira na to da li je to urednik TV ili ministar, ili predsjednik Vlade ili ostali, mi ništa danas nismo uradili osim puke konstatacije.