open-navfaktor-logo
search
Spor sa susjedima
Omerović: Jedino rješenje je izmjena postojećeg, ili novi ugovor o granici sa Hrvatskom
Ugovor koji su jula 1999. potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman nikada nije ratificiran ni u BiH, ni u Hrvatskoj
31.08.2018. u 10:22
get url
text

Pitanje ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji se primjenjuje, iako nije ratificiran, ovih dana je ponovo aktuelizirano početkom izgradnje Pelješkog mosta koja je započela uprkos protivljenju bh. vlasti.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je pozvao Republiku Hrvatsku, ali i Srbiju, da potpišu ugovore o granici sa Bosnom i Hercegovinom. Na taj način bi, kako je rekao Zvizdić, čelnici susjednih država i praktično potvrdili svoje izjave o poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.

Na Zvizdićev poziv reagovao je potpredsjednik SBB-a Damir Arnaut, koji je istakao da su BiH i Hrvatska potpisale ugovor o granici još 1999. godine. Taj ugovor je, smatra Arnaut, "izuzetno povoljan po Bosnu i Hercegovinu" i primjenjuje se od samog dana potpisivanja.

 - Ne znam je li gore ako Zvizdić ne zna da sa Hrvatskom naša zemlja ima potpisan ugovor o granici ili ako on ovim poziva na potpisivanje novog. Ako je ovo prvo, ne čude me svi njegovi neuspjesi tokom mandata. Ako je drugo, on dovodi u opasnost naš suverenitet nad vrhom Kleka i Velikim i Malim Školjem, koji je svojim potpisom Tuđman nesporno priznao kao bh. teritorij. Kako god, Zvizdić je ovim pozivom samo potvrdio zašto je konačno došlo vrijeme za odlazak ovakve SDA koja bi da raskrčmi ono što je rahmetli Izetbegović znao sačuvati - "naružio" je Arnaut predsjedavajućeg Vijeća ministara Zvizdića.

Damir Arnaut: Zaštitnik bh. granica

Ekspert za međunarodno pravo i docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Enis Omerović za Faktor kaže kako je činjenica da ugovor o granici sa Hrvatskom postoji, ali taj dokument nikada nije ratificiran.

- Ugovor je potpisan u julu 1999. godine i nikada ga nije ratificirao ni Hrvatski sabor, ni Parlamentarna skupština BiH. Međutim, to ne predstavlja prepreku da on ne bude na pravnoj snazi, zato što ugovorne odredbe s kraja tog teksta predviđaju da se ugovor privremeno primjenjuje od dana njegovog potpisivanja dok se ne ratificira. Čak i ako se ne ratificira, jednom ugovorena granica ostaje neovisno o opstanku ugovora i to je načelo međunarodnog prava - kaže Omerović.

Međutim, ono što Arnaut svjesno zaboravlja je činjenica da i pored postojećeg ugovora o granici, postoji međunarodni spor između BiH i Hrvatske, posebno kada je riječ o granicama na moru.

Ugovorom iz 1999. godine koji su potpisala dvojica predsjednika, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, utvrđuje se kako je granica BiH i Hrvatske na moru određena "središnjom crtom morskog prostora između kopna RH i BiH, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine". Tim ugovorom su vrh Kleka i otoci Mali i Veliki školj pripali Bosni i Hercegovini, a to je bio i glavni razlog zbog kojeg je zaustavljena ratifikacija ugovora u Hrvatskom saboru.

Ni Bosna i Hercegovina, ni Hrvatska u tom smislu nisu zadovoljne postojećim ugovorom, naglašava Omerović.

- Zbog toga jedino rješenje jeste revidiranje ugovora iz 1999. godine ili zaključivanje potpuno novog ugovora ukoliko su rješenja već postojećeg ugovora sporna za jednu ili za obje strane, a ovdje očigledno postoji spor – kaže Omerović.

Kada je riječ o granici na morskom prostoru, Bosna i Hercegovina teoretski ima mogućnost pokretanja spora protiv Hrvatske prema UN konvenciji o pravu mora. Međutim, za takav pravni postupak potrebna je politička odluka, a prema ustavnim rješenjima, to je odluka Predsjedništva BiH, pojašanjava naš sagovornik. Jedino sa Republikom Srbijom BiH još nema nikakav bilateralni sporazum o granici, dodaje Omerović.

- Što se tiče Srbije, nemamo nikakvog međudržavnog ugovora oko granice. Tu postoji više spornih tačaka: dvije hidrocentrale na rijeci Drini, Bajina Bašta i Zvornik, tok rijeke Drine oko Bijeljine i Janje, pa međurječje i ti prostori gdje je Srbija išla sa prijedlogom razmjene teritorija, odnosno prilagođavanja državne granice. No, to su još otvorena pitanja - kaže docent Omerović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.