Potvrđeno je to za Fenu u OHR-u uz podsjećanje da je radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, radila na procjeni različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizirala različite modela upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz međunarodne prakse.

Stručnjaci su do sada razmatrali tehničke i pravne aspekte vlasništva, korištenja i upravljanja poljoprivrednim dobrima, reguliranju korištenja šuma i vodnih resursa, korištenje resursa obuhvaćenih Aneksom 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao što su ceste, željeznice i luke, te ih je uporedila s različitim pravnim okvirima koji se primjenjuju u drugim zemljama, kao i različite modalitete vlasništva, upravljanja i korištenja različitih vrsta imovine bivše SFRJ i SRBiH.

- Radna grupa planira održati dodatne sastanke u narednim sedmicama. Nakon što završi svoj rad, bit će pripremljen izvještaj s preporukama kako bi na taj način bile pružene informacije za domaće političke procese u pogledu rješavanja pitanja državne imovine - naveli su iz OHR-a.

Kako su naglasili, prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira utvrdilo u okviru Programa 5+2, ali na odluku institucija BiH i bh. političara, kojom bi se riješilo pitanje državne imovine, čeka se već 28 godina.

U OHR-u smatraju da bi rješavanje tog pitanja pružilo pravnu sigurnost i uspostavljilo pozitivan ambijent za domaće i strane investitore, što vodi ka ostvarivanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta, čime se doprinosi ostvarivanju većih javnih prihoda i osigurava pružanje kvalitetnijih usluga građanima.

- Rješavanje pitanja državne imovine donosi korist za sve i niko nije na gubitku - zaključili su iz OHR-a.

Pitanje državne imovine već je dugo aktuelno pitanje posebno nakon što je RS počeo knjižiti imovinu na entitet, iako je Ustavni sud BiH u nekoliko presuda naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.

Parlamentarnu skupštinu čine 42 zastupnika izabrana iz oba entiteta i 15 delegata koje direktno biraju Parlament Federacije BiH i Narodna skupština RS-a, što znači da je, prema ustavnim ovlaštenjima, Parlamentarna skupština BiH jedino nadležno mjesto za usvajanje sveobuhvatnog zakona kojim će se riješiti pitanje državne imovine za dobrobit svih.

U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i "javno dobro" (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima.

Iz OHR-a naglašavaju da su Dejtonski sporazum i Ustav BiH ustanovili BiH kao nasljednicu nekadašnje Republike BiH. Kao jednu od zemalja sukcesora bivše SFRJ, Ustavni sud BiH je potvrdio BiH za titulara državne imovine, zbog čega sveobuhvatno i održivo rješenje za raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti treba biti usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Naglasili su i da pitanje državne imovine ne utječe na teritorijalni omjer uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom niti utječe na temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene, suverene države, nego je to tehničko i funkcionalno pitanje koje treba riješiti kako bi se našao najbolji način da se državna imovina stavi u službu dobrobiti svih građana.