Reagiranje prenosimo u cijelosti:

- Povodom nedavnih izjava članova državnog parlamenta, ujedno i članova Zelenog kluba, koji u negativnom kontekstu predstavljaju odluke zamjenice predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Bisere Turković, smatramo da bi parlamentarci trebali biti znatno odgovorniji prema javnosti i prilikom iznošenja svojih stavova biti upoznati sa elementarnim činjenicama i odgovorno informirati javnost umjesto prikupljanja političkih poena.

Sa hronologijom dešavanja u vezi sa ovom problematikom su trebali da upoznaju oni koji se zdušno zalažu za osnivanje novih i novih tijela bez da garantuju uspješnost ishoda.

Prvo, ovaj bilateralni problem datira više od 20 godina i potreba rješavanja pitanja po hitnoj proceduri je apsolutno neutemeljena. Strategiju prostornog uređenja Hrvatske je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio u junu 1997. godine. Ministarstvo prostornog uređenja, u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju, izradilo je Program prostornog uređenja Hrvatske, kojim se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije.

Detaljnom analizom odabrane su četiri moguće lokacije koje su u potpunosti udovoljavale kriterijima (Psunj, Papuk, Moslavačka i Trgovska gora), a Programom prostornog uređenja Hrvatske (NN 50/99), Hrvatski sabor je 1999. godine kao preferentnu lokaciju za provođenje daljnjih istraživanja potvrdio područje Trgovske gore. Isto je potvrdila i Vlada Republike Hrvatske 2018. godine prihvativši Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radio aktivnog otpada.

Podsjećamo da su se, potpisom međudržavnog ugovora, Hrvatska i Slovenija dogovorile da zbrinjavanje istrošenoga nuklearnog goriva (ING) i radioaktivnog otpada (RAO) iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), uklone do 2025. godine. Međutim, ugovor predviđa i mogućnost da "ne postignu dogovor o zajedničkom rješenju odlaganja RAO i ING do kraja redovnog životnog vijeka" elektrane. U tom se slučaju, "obvezuju da će najkasnije dvije godine nakon tog roka završiti s preuzimanjem i odvoženjem RAO i ING s lokacije NEK-a i to svaka po polovinu" (te će samostalno snositi troškove svih onih aktivnosti zbrinjavanja koje nisu od zajedničkog značaja).

Nakon što Hrvatska i Slovenija na sjednici Međudržavne komisije koja prati provođenja Ugovora o NE Krško, održanoj na Bledu 30. septembra 2019. godine, nisu postigle dogovor o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada iz nuklearke u Vrbini pokraj Krškog, Hrvatska je odlučila nastaviti sa alternativnim aktivnostima u vezi s vlastitim odlagalištem.

Na sastanku je Slovenija pristala zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada nastalog radom Nuklearne elektrane Krško, no nije pristala zbrinuti institucionalni srednje i niskoradioaktivni otpad porijeklom iz Hrvatske usljed vremenskih ograničenja. Ovakvo rješenje nije bilo prihvatljivo za Hrvatsku, jer bi joj i dalje ostaje neriješeno pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz vlastitih medicinskih postojenja i zdravstvenih ustanova.

Slijedom toga, Hrvatska pristupa implementaciji vlastitog scenarija koji je prethodno bio pripremljen u slučaju nepostizanja dogovora sa Slovenijom. Tako je Ministarstvo Odbrane RH proglasilo lokaciju vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori neperspektivnom za vojne namjene, te je odlučeno je da će se lokacija ustupiti civilnim vlastima na korištenje. Primopredaja tog vojnog objekta je izvšena 24. januara 2020. godiine.

Potom je aktiviran i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, kao nadležno tijelo Hrvatske koje treba preduzeti aktivnosti u vezi sa odlukama hrvatskih vlasti.

Hrvatska je putem Fonda raspisala ponude za posao izrade dokumentacije i provedbu aktivnosti za ishođenje dozvola za gradnju skladišta za radioktivni otpad te je 15. juna 2020. godine provedeno javno otvaranje ponuda u otvorenom postupku javne nabave za Izradu dokumentacije i provedbu aktivnosti za ishođenje dozvola za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

U Fondu kreću u izradu projektne dokumentacije, sigurnosnih studija i studije utjecaja na okoliš, a kao podloga za tu dokumentaciju bit će provedeno više istražnih radova za utvrđivanje geoloških i ostalih karakteristika terena te nulta radiološka mjerenja za utvrđivanje postojeće razine radioaktivnosti okoliša.

Prema preliminarnim informacijama, eventualni početak gradnje Centra planiran je za 2023, a završetak za 2024. godinu Procijenjena vrijednost gradnje iznosi 10 miliona eura, a u Fondu kažu da to uključuje i istražne radove, projektiranje i ishođenje dozvola za rad. Skladišta Centra projektuju se za prihvat oko 3000 kubnih metara otpada, što je polovina ukupne količine pogonskog i dekomisijskog NSRAO iz Krškog te institucionalni radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske, uključujući i onaj nastao razgradnjom skladišta u Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Bitno je naglasiti i da postoji velika razlika između radioaktivnog i nuklearnog otpada. Radioaktivni otpad, koji je zbrinjava trenutno u Nuklearnoj elektrani Krško i onaj koji se nalazi po bolnicama, spadaju u nisko i srednje radioaktivni otpad. Nuklearni otpad je istrošeno nuklearno gorivo.

U skladu sa projekcijama hrvatskih vlasti, otprilike tri godine je predviđeni rok u kojem se planiraju završiti sva ispitivanja i studija utjecaja na okoliš koja podrazumjeva i određene istražne radnje poput geoloških bušenja a ista će se provoditi u Hrvatskoj ali i u bliskoj saradnji sa BiH kao zainteresovanom stranom u skladu sa međunarodnim standardima i propisima.

Opravdana je bojazan i nezadovoljstvo građana koji gravitiraju u području Hrvatske i BiH vezanom za mogućnost skladištenja nuklearnog otpada u njihovoj blizini te mogućih štetnih posljedica po stanovništvo i okoliš. Građani Dvora su u nekoliko navrata održali proteste a svakako je naveći interes BiH sudbina naših građana koji žive u slivu rijeke Une, s obzirom da je odlagalište radio aktivnog otpada planirano samo 900 metara od zaštićenog područja Parka prirode Una i potencijalno ugrožava oko 250 hiljada naših sugrađana u 13 lokalnih zajednica.

Upravo zbog ozbiljnosti situacije ishitrene odluke bez temeljite analiza nisu adekvatan odgovor BiH na eventualno ugrožavanje interesa njenih građana.

Ovim putem pozivamo sve nadležne da se institucionalno uključe u razmatranje ove problematike.

Donošenje odluka koje su od dugoročnog interesa za BiH mora biti suštinski i kvalitetno urađeno, a ne samo populistički.

Radi objektivnog informisanja javnosti, dužni smo napomenuti da su institucije BiH uključene u ovo problematiku od 2015. godine, a da od 2016. godine ekzistira Radna grupa sačinjena od predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti kojom predsjedava Srebrenka Golić i u kojoj je i poslanik Jasmin Emrić. Pomenuto radno tijelo je godinama intenzivno radilo u rješavanju ovog spornog pitanja. Vjerovatno su zbog dobrih rezultata predloženi za ponovno imenovanje, ovoga puta u Koordinaciono tijelo uz Editu Đapo, dnosno u Ekspertno tijelo.

Bez analize situacije, bez upoznavanja javnosti o do sada postignutom, bez izvještaja radne grupe koja je radila od 2015. godine i koja je obnovljena Zaključkom Parlamentarne skupštine od 4. februara 2020. i Doma Naroda od 14. februara 2020. godine o imenovanja radne grupu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogučom izgradnjom odlagališta nuklernog otpada na lokaciji Trgovska gora, neozbiljno je činiti ishitrene korake i duplirati tijela.

Ovo su aktivnosti koje je do sada preduzelo Ministarstvo vanjskih polova po ovoj problematici: