open-navfaktor-logo
search
Nevjerovatna priča
"Oči i uši" pokreta otpora: Heroj koji je sam sebe poslao u pakao Auschwitza
Početkom 1940. u Auschwitzu je osnovan logor za poljske zatvorenike. Pokretu otpora su bile potrebne "oči i uši" u logoru, pa je Pilecki pristao da ga Nijemci zarobe te da ga pošalju u logor
09.08.2019. u 15:02
get url
text
Witold Pilecki

Ko bi 1940. godine dobrovoljno otišao u Auschwitz? Upravo je to uradio Poljak Witold Pilecki. "Mora da si lud", kazao mu je drugi logoraš. Međutim, Pilecki nije bio lud, već nevjerovatno hrabar.

Kada je Njemačka napala Poljsku, Pilecki, tada farmer, dobrovoljno se prijavio u vojsku. Njemačke snage sedmicama su razbijale otpor Poljaka, a Pilecki je krenuo prema Varšavi, koja je bila porušena zbog njemačkog bombardovanja. Tamo je u baroknoj crkvi kleknuo pred drugima i "zakleo se služiti Bogu, poljskoj naciji i drugima". Tako je osnovan pokret otpora.

Početkom 1940. u Auschwitzu je osnovan logor za poljske zatvorenike. Pokretu otpora su bile potrebne "oči i uši" u logoru, pa je Pilecki pristao da ga Nijemci zarobe te da ga pošalju u logor.

Odmah je shvatio da se nalazi u paklu, nakon što su pred njegovim očima do smrti pretukli logoraša. SS je bio na vlasti, ali svakodnevno vođenje logora bilo je u rukama "kaposa", zatvorenika koji su imali vlast nad ostalim zatvorenicima, piše Daily Mail.

Najgori od njih bio je "veliki komad mesa i masti" Ernst Krankemann, čiji je "trik" bio dovesti ljude u ogromni valjak koji se koristio za izgradnju cesta. Tukao ih je dok su ga povlačili. Ako neko padne, valjak bi ga pregazio.

Naredne,  1941. godine "kaposi" su već ubili nekoliko stotina logoraša, a Pilecki je shvatio da bi bilo teško preživjeti dovoljno dugo u Auschwitzu da bi informacije poslao u Varšavu. Tada, kako su stvoreni planovi da se Auschwitz pretvori u "centralni čvor Konačnog rješenja", počele su pristizati gomile ljudi. Djeca i starije osobe odmah su odvedene u gasne komore; mladi i zdravi radili su do smrti u obližnjim radnim logorima. Pilecki je radio razvrstavajući vrijednosti oduzete od mrtvih, a u jednom je trenutku obrađivao kosu skinutu sa tijela Jevrejki kako bi je upotrijebili kao punjenje za madrac. Bio je očajan.

Poljskom je pokretu otpora poslao mnoge poruke o stravičnim zločinima kojima je bio svjedok, ali jesu li one došle do krajnje destinacije?

Pilecki je do 1943. počeo razmišljati o bijegu, ali od 173 pokušaja bijega u godini ranije, uspjelo ih je samo desetak.

Zatim su jednog dana on i još dvojica logoraša otrčali iz pekare u kojoj su boravili na prinudnom radu, uzevši sa sobom duhan kako bi ga prosuli i zavarali trag. Također su ponijeli i tablete kalijevog cijanida, ako "sve pođe po zlu".

Međutim, imali su sreće. Pobjegli su. Pilecki je, na svoj užas, otkrio da vođe otpora nisu vjerovale njegovim informacijama iz Auschwitza. Neki su mislili da je on njemački agent.

Bilo je jako teško naslutiti sretan kraj njegove priče. Nažalost, taj kraj nije ni bio sretan. Nakon rata, novi komunistički režim proglasio ga je krivim za izdaju. Ubijen je pucnjem u glavu u varšavskom zatvoru 25. maja 1948. godine. U postkomunističkoj Poljskoj Witold Pilecki je proglašen za nacionalnog heroja.

Njegov život i nevjerovatna hrabrost opisani su u novoj knjizi Jacka Fairweathera "Volonter".

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.