U operacijama "Krug", u augustu, te "Drina" u septembru 1992., oslobođeno je oko 250 kvadratnih kilometara teritorije.

Sjećanja se često vraćaju, kaže Abduselam Sijerčić Pelam, ratni komandant 31. drinske udarne brigade ARBiH i predsjednik Udruženja veterana rata, Patriotske lige i Zelenih beretki BPK.

- S ponosom svi mi na te dane gledamo zato što smo uspjeli nešto što niko, da kažem, normalan ne bi povjerovao. U takav jedan uspjeh jedne potpuno nenaoružane, ne mogu je nazvati ni vojnom formacijom zato što su to bili mladići 20 do 25 godina, koji su onako ad hoc u farmerkama krenuli da brane ovaj grad - rekao je Sijerčić, javlja Anadolu Agency (AA).

{$galerijaFotografija}

Sa početkom rata Goraždani su uspjeli formirati linije odbrane, ali u pojedinim naseljima i sa brda iznad grada agresor je u dometu imao svaki prozor, sjeća se Sijerčić. U prva dva mjeseca poginulo je više od 700 građana, pa se moralo uraditi nešto da se VRS potisne dalje od centra grada. Sijerčić govori da se u početku nije ni znalo da je u Goražde u trostrukom prstenu, ali kad su jedinice ARBiH ušle u njihovu pozadinu shvatilo se da je riječ o tri obruča. Operacija „Krug“ podrazumijevala je oslobađanje lijeve obale Drine i trajala je 13 dana, a okončana je 28. avgusta 1992. Petnaestog septembra 1992. godine 31. i 43. drinska udarna brigada započele su i akciju "Drina" i za samo tri dana okončale oslobađanje i desne obale Drine.

- To je na kraju bio i najveći uspjeh Armije RBiH u toj godini. Ako ništa stvorili su se neki koliko toliko komotni uslovi da se može organizovati daleko jača odbrana i da se može krenuti u neka oslobodilačka dejstva prema drugim opštinama. Goražde je i dalje ostalo u jako nepovoljnoj situaciji. Neprijatelj se povukao malo dalje ali nije ništa izgubio na vatrenoj moći, jer grad je svakodnevno i dalje bio izložen granatiranju iz pravca Foče, Rogatice, Višegrada.... Najveći problemi nakon toga bili su glad, nedostatak MTS-a jer nismo imali dotoka sa slobodnih teritorija - istakao je Sijerčić.

Veliki broj delegacija danas je položio cvijeće na centralnom gradskom groblju Kolijevke, spomen obilježju poginulim pripadnicima policije regije Goražde i spomeniku djeci ubijenoj tokom agresije na Goražde od 1992. do 1995. godine. U velikoj sali Centra za kulturu organizovana je svečana akademija na kojoj su se prisutnima obratili premijerka BPK Goražde Aida Obuća i gradonačelnik Goražda Ernest Imamović. Uručena su i najveća priznanja BPK i Grada Goražda.

Javno priznanje "Počasni građanin" dodijeljeno je Nijazu Hastoru, biznismenu porijeklom iz Goražda i osnivaču kompanije "Prevent", zbog izuzetnih zasluga u unaprijeđenju međunarodne saradnje, međuljudskih odnosa na načelima solidarnosti i humanosti, te izuzetnih zasluga u razvoju privrede i zapošljavanju. Javno prizanje "Plaketa Kantona" posthumno je dodijeljena Jusufu Hubjeru, bivšem direktoru preduzeća "Ginex", također za izuzetan doprinos u razvoju privrede. Priznanje "Štit Kantona" dodijeljeno je Memsuru Ćuroviću – Roki, jednom od heroja odbrane Goražda, za izuzetne zasluge i doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Odlukom Gradskog vijeća Goražda, plaketa "Povelja humanosti" uručena je Mersihi Pecikozi, predsjednici Udruženja oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja "Biser".

- Ono što su naši branioci, komandanti i svi građani koji su bili u Goraždu, izbjeglice iz Višegrada, Čajniča, Rudog, Rogatice… uradili, svjedoči i vrijeme u kojem se danas nalazimo. Drago mi je da su svi učestvovali danas u obilježavanju i jučer prisustvovali prikazivanju dokumentarnog filma "Zaim, čovjek sa osmijehom". Pokazali smo jaku poruku, državotvornu poruku, da na ovim prostorima kao nikad ranije država Bosna i Hercegovina treba da pokaže svoju moć, svoje vladanje i svoje dostojanstvo - izjavio je gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.

Branioci Goražda nisu očekivali ni tražili puno, ali zbog brojnih problema mnogo ih je napustilo ovaj prostor. U Udruženju veterana rata i danas imaju članova, demobilisanih boraca, koji nisu uspjeli dobiti bilo kakav posao, a u posljednje vrijeme izloženi su i sistematskom isljeđivanju, hapšenjima i suđenjima, kako domaćih tako i pravosudnih organa Srbije.

- Pokušavamo da privolimo, kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, tako i naše lokalne vlasti da prekinu ovu praksu jednostranog ispitivanja, preispitivanja, optuživanja, i tako dalje... Većina ljudi zna, dio svijeta zna u kakvim je okolnostima ovdje vršena odbrana grada i koliki je genocid nad ovim narodom napravljen, nad civilima. Za sada nemamo nijednu optužnicu i to je ono što najviše boli, zato što nema nijedne optužnice ni prema kome a idu optužnice i to redovno prema nama - kazao je Abduselam Sijerčić.​​​​​​​