Zimi su dani sve kraći, vani je hladno i ne ide nam se nigdje, a onda se, nakon nekog vremena začudimo jer odjednom ne možemo zakopčati omiljene farmerice... Zvuči poznato? Da, ovo je doba godine u kojem mnogi vrlo lako dobiju pokoji, uglavnom, nepoželjni kilogram.

Stručnjaci za debljinu tvrde da smo uglavnom svi u zimskom periodu skloniji debljanju, a to se povezuje sa mnogim faktora koje je najlakše podijeliti na fiziološke i psihološke.

Prema riječima Tarika Zolotića, nutricioniste, istraživanja su pokazala da se tokom zime u ljudima pojavljuje instinkt (medvjeđi ili vjeveričin instinkt), odnosno nagon za sakupljanje kalorija i skladištenje hrane, što je genetski povezano sa našim precima.

- Drugi razlog povezuje se sa skraćivanjem dana i povećanjem lučenja hormona melatonina (hormon sna) koji povećava apetit. Manjak sunčeve svjetlosti dovodi do deficita vitamina D u organizmu, a njegov nedostatak povezan je sa smanjenim nivoom leptina, hormona sitosti koji potiskuje glad. Također, nedostatak vitamina D povezan je sa inzulinskom rezistencijom, otpornošću na inzulin, tako da energija, umjesto u organe i mišiće, odlazi u masno tkivo. Kada je psihološki aspekt u pitanju, definitivno je da sa dolaskom hladnih dana, skraćivanjem dana i odsustvom sunca, više vremena provodimo u zatvorenom prostoru koji, nakon nekog vremena, djeluje deprimirajuće na nas, pa mnogi utjehu pronalaze u hrani. Zbog viška stresa povećava se kortizol, hormon nadbubrežne žlijezde koji nam olakšava trenutne stresne situacije, ali uzrokuje i debljanje. Jedan od načina na koji kortizol to čini je transformisanje proteina u glukozu, usljed čega dolazi do stvaranja dodatne pokretačke snage za organizam. Taj proces za posljedicu ima povećanje nivoa šećera u krvi, a praćen je povećanjem krvnog pritiska. Kada dođe do povećanja nivoa koritizola, usljed stresa, dolazi i do povećanja nivoa šećera u krvi. Tada se neiskorištena glukoza skladišti u vidu masti, a to onog trenutka kada stresa više nema, dovodi do gomilanja suvišnih kilograma – objašnjava Zolotić.

Kao uzrok debljanja naš sagovornik navodi i zimske praznike kada je mnogima teško odoljeti kaloričnim slanim i slatkim delicijama.

- Pečenje, razne pite i kolači jela su bez koji je trpeza tokom novogodišnjih praznika nezamisliva. Međutim, te namirnice imaju jako veliku kalorijsku vrijednost. Primjera radi, samo jedan zvrk bureka ima više od 600 kCal, ali mora se nešto i slatko pojesti, pa jedna baklava sadrži više od 500 kCal. Ovakve prilike nezamislive su bez alkoholnih ili bezalkoholnih pića. Tako pola litra piva sadrži više od 250 kCal, a sličan broj kalorija imaju i gazirani napici, dok je kalorijska vrijednost negaziranih sokova ista ili čak i veća od gaziranih sokova. Primjera radi, ako za praznični ručak izaberemo jedan zvrk bureka, pojedemo jedan kolač i popijemo osvjezavajuće alkoholno ili bezalkoholno piće, u organizam ćemo unijeti oko 1.500 kCal, ukoliko se naravno, zadržimo samo na ovome. Kako bi sve bilo jasnije, valja kazati da su prosječne dnevne energetske potrebe žene od 1.800 do 2.100 kCal, a muškaraca od 2.100 do 2.500 kCal - navodi Zolotić.