Tako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije izvršila odluku Ustavnog suda BiH donesenu u martu 2021. godine po apelaciji Borjane Krišto, zamjenice predsjedavajućeg Zstupničkog doma Parlamenta BiH. Tada je utvrđeno da dio Zakona o krivičnom postupku BiH nije u skladu s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te je naređeno usklađivanje.

VEZANI TEKST - Tadić: Žarišta problema neriješenih predmeta su Sarajevo, Mostar i Tuzla

Radilo se o dijelu Zakona koji je propisao da se i od osoba koje nisu osumnjičene može bez njihove saglasnosti uzeti uzorak krvi, obaviti tjelesni pregled i ostale ljekarske radnje "ako postoji konkretan trag ili ostale posljedice krivičnog djela na njihovom tijelu ili radi analize i utvrđivanja drugih činjenica važnih za krivični postupak".

Nadalje, Narodna skupština RS-a nije izvršila odluku Ustavnog suda BiH iz marta 2021. godine, kada je utvrđeno da dio entitetskog Zakona o pravima boraca nije kompaktibilan s odredbama Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Osporene su tada odredbe po kojima se izjave stranke i svjedoka ne smatraju dovoljnim dokazima u postupcima rješavanja zahtjeva za priznavanje vojnog angažmana.

Ustavni sud BiH je utvrdio i da Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo nije izvršilo njihovu odluku iz juna prošle godine koja se tiče apelacije zbog nepostupanja po prijavi, te da Kantonalni sud u Sarajevu nije izvršio odluku Ustavnog suda BiH iz jula 2021. godine.

Prema podacima koje je sredinom januara iznio Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH, bilo je osam neizvršenih ustavnih odluka, a jedna djelimično, te da se po četiri odnose na Parlamentarnu skupštinu BiH, četiri na Federaciju BiH i jedna koja se odnosi na RS i tiče se upravo Zakona o pitanju prava boraca i invalida.